Blagdan

Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.  
( Evanđelje po Luki - Lk 2,41 )

  1. Sažetak
  2. Pregled po čitanjima
  3. Iz Rječnika Biblijske teologije
  4. Izreke svetaca / kratke izreke
  5. Katekizam katoličke crkve
  6. Zakonik kanonskog prava
  1. Dokumenti II.vatikanskog koncila
  2. Iz Uskrsnih pisama svetog Atanazija (1.)
  3. Iz Uskrsnih pisama svetog Atanazija (2.)
  4. Židovski kalendar
  5. Židovski blagdani
REKAPITULACIJA:

Blagdan
Hebrejski חַג  chag (khag)
Grčki αργία argía
Latinski feriatum

Pojam Blagdan (vrste blagdana...) pojavljuje se 136 puta u Biblijskim tekstovima. U naslovima i podnaslovima pojavljuje se 27 puta. Ukupno 163 puta.
 - 107 puta pojavljuje se u Starom zavjetu.
 - 29 puta pojavljuje se u Novom zavjetu, a od toga 28 puta u evanđeljima
 - najviše se spominje u Evanđelju po Ivanu : 18 puta

SZ Petoknjižje 36
Povjesne knjige 45
Mudrosne knjige 3
Proroci 23
NZ Evanđelja 28
Poslanice 1

Ukupno : 136

SAŽETAK - blagdani spomenuti u Bibliji
Kratice Blagdani Stavke Kratki opis
BB Blagdan berbe 2 Slavi se na jesen, nakon berbe jesenskih plodova -zove se i Blagdan Sjenica
BBK Blagdan beskvasnih kruhova 19 Blagdan vezan uz Pashu - slavi se odmah iza Pashe. Prvo vezan uz prvine žetve, kasnije uz izlazak iz Egipta (kada se zbog žurnog izlaska kruh nije stigao ukvasati)
BPH Blagdan posvete hrama 6 Ustanovljen u vrijeme Salomona ( Kovčeg saveza unešen u svetište) , slavio se 7 dana. Postoje razlike u opisu blagdana između Pnz 16,13-15 i 1 Kr 8,65-66 s jedne strane i Lev 23,33-43 i Br 29,35-38 s druge strane. Kasnije u Isusovo vrijeme (Iv 10,22) slavi se ponovna posveta hrama nakon oskvrnuća Antioha Epifana 164.pne (1Mak 4,36+)
BS Blagdan sedmicâ 18 Isprva blagdan prvina žetve, kasnije se slavio kao blagdan godišnjice sklapanja Saveza- 50 dana nakon izlaska iz Egipta
BSJ Blagdan sjenica 34 Jedan od tri poljoprivredna blagdana-za vrijeme berbe podizane su sjenice od lišća. Kasnije su sjenice podsjećale na logorovanje u pustinji (vidi Blagdan sjenica). Zove se i Sukot.
BŽ Blagdan žetve 2 Vidi Blagdan sedmica
DP Dan pomirenja 1 Slavio se deseti dan sedmog mjeseca uz post i prinošenje žrtva paljenica (Lev 23,26+)
NIK Nikanor 1 Slavila se pobjeda Židova nad Nikanorom kod Adase 160. godine prije Krista. Slavljenje tog blagdana prestaje kasnije u judaizmu.
PASHA Pasha 25 Najvažniji Židovski blagdan - oslobođenje iz egipatskog ropstva
PDSM Prvi dan sedmog mjeseca ili Blagdan saziva 2 Dan potpunog odmora , žrtve paljenice u čast Jahvi (Br 29,1 Pnz 23,23)
PUR Blagdan Purim 4 Trinaestog dana 12. mjeseca , mjeseca Adara , zahvaljujući Esteri Židovi spašeni od pogroma kojim im je prijetio Haman , dostojanstvenik kralja Ahasvera
RASKOL Blagdan u Sjevernom kraljevstvu 2 Nakon političkog i vjerskog raskola, Jeroboam podiže hramove na uzvišicama i ustanovljuje blagdane po uzoru na blagdane u Judeji
SUB Svetkovanje subote i mlađaka 4 Dan potpunog odmora , dan svetog zbora
OP Općenito o blagdanima 42 Općenito o blagdanima
POGANI Poganski blagdan 1 Za vrijeme vladavine Antioha Epifana Židovi prisiljeni slaviti poganski blagdan posvećen Dionizu


163


PREGLED PO ČITANJIMA

1 11I reče Bog: »Neka proklija zemlja zelenilom – travom sjemenitom, stablima plodonosnim, koja, svako prema svojoj vrsti, na zemlji donose plod što u sebi nosi svoje sjeme.« I bi tako. 12I nikne iz zemlje zelena trava što se sjemeni, svaka prema svojoj vrsti, i stabla koja rode plodovima što u sebi nose svoje sjeme, svako prema svojoj vrsti. I vidje Bog da je dobro. 13Tako bude večer, pa jutro – dan treći. 14I reče Bog: »Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, 15i neka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!« I bi tako. 16I načini Bog dva velika svjetlila – veće da vlada danom, manje da vlada noću – i zvijezde. 17I Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju zemlju, 18da vladaju danom i noću i da rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je dobro. 19Tako bude večer, pa jutro – dan četvrti. Knjiga Postanka - Post 1,14 OP I reče Bog: »Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, 
2 Blagdan beskvasnih kruhova
»Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena. 15Sedam dana jedite beskvasan kruh. Prvoga već dana uklonite kvasac iz svojih kuća. Jer, tko bi god od prvoga do sedmoga dana jeo ukvasan kruh, taj se ima iskorijeniti između Izraelaca. 16Prvoga dana držite sveto zborovanje, a tako i sedmoga dana. Nikakva posla tih dana nemojte raditi. Jedino jelo, što kome treba, možete pripraviti. 17Držite Blagdan beskvasnih kruhova! Toga sam, naime, dana izveo vaše čete iz zemlje egipatske. Držite zato taj dan kao blagdan od koljena do koljena: to je vječna naredba. 18Od večeri četrnaestoga dana prvoga mjeseca pa do večeri dvadeset prvoga dana toga mjeseca jedite beskvasan kruh. 19Sedam dana ne smije biti kvasca u vašim domovima. Tko bi god jeo bilo što ukvasano, taj neka se ukloni iz izraelske zajednice, bio stranac ili domorodac. 20Ništa ukvasano ne smijete jesti: u svim svojim prebivalištima jedite nekvasan kruh.« Knjiga Izlaska - Izl 12,14		 BBK Blagdan beskvasnih kruhova
3 Knjiga Izlaska - Izl 12,14 BBK »Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena.
4 Knjiga Izlaska - Izl 12,17 BBK Držite Blagdan beskvasnih kruhova! Toga sam, naime, dana izveo vaše čete iz zemlje egipatske.
5 Knjiga Izlaska - Izl 12,17 BBK Držite zato taj dan kao blagdan od koljena do koljena: to je vječna naredba.
6 Knjiga Izlaska - Izl 23,14 OP Blagdani
7 Knjiga Izlaska - Izl 23,15 BBK Slavi Blagdan beskvasnih kruhova. U određeno vrijeme u mjesecu abibu – jer si u njemu iz Egipta izišao – sedam dana jedi beskvasan kruh, kako sam ti naredio. Neka nitko ne stupa preda me praznih ruku!
8 Knjiga Izlaska - Izl 23,16 BŽ Onda slavi Blagdan žetve – prvinâ što ih donose polja koja zasijavaš.
9 Knjiga Izlaska - Izl 23,16 BB Zatim Blagdan berbe na koncu godine, kad s polja pokupiš plodove svoga truda. 
10 18Drži Blagdan beskvasnih kruhova – jedući beskvasni kruh sedam dana, kako sam ti naredio – u određeno vrijeme u mjesecu abibu, jer si u mjesecu abibu izišao iz Egipta. 19Svako prvorođenče materinjega krila meni pripada: svako muško, svaki prvenac tvoga i sitnoga i krupnoga blaga. 20Prvenca od magarice otkupi jednim grlom sitne stoke. Ako ga ne otkupiš, moraš mu šijom zavrnuti. A sve prvorođence od svojih sinova otkupljuj. Neka nitko preda me ne stupa praznih ruku! 21Šest dana radi, a sedmoga od poslova odustani, sve ako je u doba oranja ili u vrijeme žetve. 22Svetkuj Blagdan sedmicâ – prvine pšenične žetve – i Blagdan berbe na prekretu godine. 23Triput na godinu neka se svi muškarci pojave pred Gospodinom Jahvom, Bogom Izraelovim. 24Jer ću protjerati narode ispred tebe i proširiti tvoje međe te nitko neće hlepiti za tvojom zemljom kad triput u godini budeš uzlazio da se pokažeš pred Jahvom, Bogom svojim. 25Od žrtve koju mi namjenjuješ ne prinosi krvi ni s čim ukvasanim; niti ostavljaj žrtve prinesene na blagdan Pashe da prenoći do jutra. Knjiga Izlaska - Izl 34,18 BBK Drži Blagdan beskvasnih kruhova – jedući beskvasni kruh sedam dana, kako sam ti naredio – u određeno vrijeme u mjesecu abibu, jer si u mjesecu abibu izišao iz Egipta.
11 Knjiga Izlaska - Izl 34,22 BS Svetkuj Blagdan sedmicâ – prvine pšenične žetve –
12 Knjiga Izlaska - Izl 34,22 BB i Blagdan berbe na prekretu godine.
13 Knjiga Izlaska - Izl 34,25 PASHA Od žrtve koju mi namjenjuješ ne prinosi krvi ni s čim ukvasanim; niti ostavljaj žrtve prinesene na blagdan Pashe da prenoći do jutra.
14 SVETKOVINE
Jahve reče Mojsiju: 2»Kaži Izraelcima i reci im: ‘Blagdani Jahvini koje imate sazivati jesu sveti zborovi. Ovo su moji blagdani:’ Levitski zakonik - Lev 23,2		 OP »Kaži Izraelcima i reci im: ‘Blagdani Jahvini koje imate sazivati jesu sveti zborovi.
15 Levitski zakonik - Lev 23,2 OP Ovo su moji blagdani:’
16 1. Subota
‘Šest dana neka se posao obavlja, a sedmi je dan subota – dan potpunog odmora, dan svetoga zbora, kad ne smijete raditi nikakva posla. Gdje god boravili, subota je Jahvina.’ Levitski zakonik - Lev 23,3		 SUB 1. Subota
17 Levitski zakonik - Lev 23,3 SUB ‘Šest dana neka se posao obavlja, a sedmi je dan subota – dan potpunog odmora, dan svetoga zbora, kad ne smijete raditi nikakva posla.
18 Levitski zakonik - Lev 23,3 SUB Gdje god boravili, subota je Jahvina.’
19 2. Pasha i Blagdan beskvasnih kruhova
‘A ovo su blagdani Jahvini – sveti zborovi – koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme: 5U prvom mjesecu četrnaestoga dana u suton jest Pasha u čast Jahvi; 6petnaestoga dana toga mjeseca jest Blagdan beskvasnih kruhova u čast Jahvi – sedam dana jedite beskvasan kruh. 7Prvoga dana neka vam bude sveti zbor; nikakva težačkog posla nemojte raditi. 8Sedam dana prinosite paljenu žrtvu u čast Jahvi, a sedmoga dana neka opet bude sveti zbor; nikakva težačkog posla ne radite.’« Levitski zakonik - Lev 23,4		 PASHA 2. Pasha
20 Levitski zakonik - Lev 23,4 BBK i Blagdan beskvasnih kruhova
21 Levitski zakonik - Lev 23,4 OP ‘A ovo su blagdani Jahvini – sveti zborovi – koje imate proglasiti u njihovo određeno vrijeme:
22 Levitski zakonik - Lev 23,5 PASHA U prvom mjesecu četrnaestoga dana u suton jest Pasha u čast Jahvi;
23 Levitski zakonik - Lev 23,6 BBK petnaestoga dana toga mjeseca jest Blagdan beskvasnih kruhova u čast Jahvi – sedam dana jedite beskvasan kruh.
24 3. Prva žetva
Jahve reče Mojsiju: 10»Kaži Izraelcima i reci im: ‘Kad uđete u zemlju koju vam dajem i u njoj žetvu požanjete, prvi snop svoje žetve donesite svećeniku. 11Neka ga on prinese kao žrtvu prikaznicu pred Jahvom da budete primljeni. Sutradan po suboti neka ga svećenik prinese kao žrtvu prikaznicu. 12A u dan kad budete prinosili snop kao žrtvu prikaznicu, prinesite Jahvi jednogodišnjeg janjca bez mane kao žrtvu paljenicu. 13Uz to žrtva prinosnica neka bude: dvije desetine efe najboljeg brašna zamiješena u ulju, kao paljena žrtva Jahvi na ugodan miris; a s njom ljevanica od vina neka bude četvrt hina. 14Prije toga dana – dok ne donesete prinose svoga Boga – ne smijete jesti ni kruha, ni pržena zrnja, ni svježa klasja. To je trajan zakon za vaše naraštaje gdje god vi boravili.’ Levitski zakonik - Lev 23,9		 BŽ 3. Prva žetva
25 4.Blagdan sedmicâ
‘A počevši od sutrašnjega dana po suboti – dana u koji donesete snop za žrtvu prikaznicu – nabrojte punih sedam tjedana. 16Onda na dan po sedmoj suboti, na Pedesetnicu, prinesite Jahvi novu žrtvu. 17Donesite iz svojih stanova po dva kruha za žrtvu prikaznicu. Neka svaki bude od dvije desetine efe najboljeg brašna; neka budu ispečeni ukvas, kao prvine Jahvi. 18S kruhom prinesite sedam jednogodišnjih janjaca bez mane, jednoga junca i dva ovna kao žrtvu paljenicu Jahvi zajedno sa žrtvom prinosnicom i ljevanicom, žrtvom paljenom na ugodan miris Jahvi. 19Prinesite i jednoga jarca kao žrtvu okajnicu, a dva janjca od godine dana za žrtvu pričesnicu. 20Neka ih svećenik prinese pred Jahvom kao žrtvu prikaznicu povrh kruha od prvina. Uz oba janjca, i ovo je Jahvi sveto i neka pripadne svećeniku. 21Toga istog dana sazovite zbor. Neka vam to bude posvećen zbor – nikakva težačkog posla ne radite. To je trajan zakon za vaše naraštaje gdje god vi boravili. 22Kad budete želi žetvu sa svoje zemlje, nemoj žeti dokraja svoje njive niti pabirčiti poslije svoje žetve. Ostavi to sirotinji i strancu. Ja sam Jahve, Bog vaš.’« Levitski zakonik - Lev 23,15		 BS 4. Blagdan sedmicâ
26 5. Prvi dan sedmoga mjeseca
Jahve reče Mojsiju: 24»Govori Izraelcima i reci: ‘Sedmoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, neka vam je potpun odmor, proglašen glasom trube, sveti zbor. 25Nikakva teškog posla ne radite; u čast Jahvi paljenu žrtvu prinesite.’« Levitski zakonik - Lev 23,23		 PDSM 5. Prvi dan sedmoga mjeseca
27 6. Dan pomirenja
Reče Jahve Mojsiju: 27»Povrh toga, u deseti dan toga sedmog mjeseca pada Dan pomirenja. Neka vam to bude prigoda za sveti zbor; postite i prinesite u čast Jahvi paljenu žrtvu. 28Toga dana nemojte raditi nikakva posla. To je, naime, Dan pomirenja, kada će se za vas obaviti obred pomirenja pred Jahvom, Bogom vašim. 29Jest, tko god ne bude postio toga dana, neka se odstrani iz svoga naroda. 30A tko bi god radio kakav posao na taj dan, toga ću ja istrijebiti iz njegova naroda. 31Nikakva posla nemojte raditi. To je trajan zakon za vaše naraštaje gdje god vi boravili. 32Neka vam je to subotnji počinak. Postite! Navečer devetoga dana u mjesecu – od večeri do večeri – prestanite raditi.« Levitski zakonik - Lev 23,26		 DP 6. Dan pomirenja
28 7. Blagdan sjenicâ
Jahve reče Mojsiju: 34»Reci Izraelcima: ‘Od petnaestoga dana toga sedmog mjeseca neka se sedam dana drži Blagdan sjenicâ u čast Jahvi. 35Prvoga dana, u dan svetoga zbora, nikakva težačkog posla nemojte raditi. 36Sedam dana prinosite paljenu žrtvu u čast Jahvi. Osmi dan neka vam bude sveti zbor, kada ćete u čast Jahvi prinijeti paljenu žrtvu. To je svečani zbor; nikakva težačkog posla nemojte obavljati.’ Levitski zakonik - Lev 23,33		 BSJ 7. Blagdan sjenicâ
29 Levitski zakonik - Lev 23,34 BSJ Reci Izraelcima: ‘Od petnaestoga dana toga sedmog mjeseca neka se sedam dana drži Blagdan sjenicâ u čast Jahvi. 
30 Zaključak
‘To su blagdani Jahvini koje imate sazvati – sveti zborovi određeni za prinošenje žrtava u čast Jahvi; žrtava paljenica, prinosnica, žrtava klanica i ljevanica; svaku na njezin pravi dan, 38povrh Jahvinih subota, povrh vlastitih prinosa, povrh svojih zavjetnih i dragovoljnih darova koje inače prinosite Jahvi.’ Levitski zakonik - Lev 23,37		 OP ‘To su blagdani Jahvini koje imate sazvati – sveti zborovi određeni za prinošenje žrtava u čast Jahvi; žrtava paljenica, prinosnica, žrtava klanica i ljevanica; svaku na njezin pravi dan, 
31 Levitski zakonik - Lev 23,39 BSJ Još o Blagdanu sjenicâ
32 Levitski zakonik - Lev 23,39 BSJ ‘Osim toga, petnaestoga dana mjeseca sedmoga, pošto pokupite sa zemlje plodove, svetkujte Jahvin blagdan sedam dana. Na prvi dan i na osmi dan neka je potpun počinak.
33 Levitski zakonik - Lev 23,41 BS Svetkujte tako blagdan u čast Jahvi sedam dana svake godine.
34 Levitski zakonik - Lev 23,41 BS Neka je to trajan zakon za vaše naraštaje. Svetkujte taj blagdan sedmoga mjeseca.
35 Levitski zakonik - Lev 23,44 OP I tako Mojsije objavi Izraelcima Jahvine blagdane.
36 Srebrne trube
Jahve reče Mojsiju: 2»Napravi sebi dvije trube; napravi ih od kovana srebra. Neka ti služe za sazivanje zajednice i za pokretanje tabora. 3Kad se u njih zatrubi, neka se sva zajednica skupi k tebi na ulazu u Šator sastanka. 4Ako li se zatrubi u jednu, neka se k tebi skupe glavari izraelski, tisućnici. 5Kad popratite trubljenje bojnim poklikom, neka krenu logori utaboreni na istočnoj strani. 6Kad popratite trubljenje bojnim poklikom po drugi put, neka krenu logori utaboreni s južne strane: neka se trubljenje poprati bojnim poklikom da oni krenu. 7Trubite i da skupite zajednicu, ali bez bojnog poklika. 8Neka u trube trube svećenici, sinovi Aronovi. Neka vam to bude trajnom uredbom za vaše naraštaje. 9Kad u svojoj zemlji pođete u rat na neprijatelja koji vas pritisne, zaorite na trube s bojnim poklikom, i Jahve, Bog vaš, sjetit će se vas i bit ćete izbavljeni od svojih neprijatelja. 10Na dan svoje svečanosti, svojih blagdana ili svojih mjesečevih mlađaka, dok prinosite svoje paljenice i pričesnice, trubite u trube. Neka to za vas bude spomen pred Bogom vašim. Ja sam Jahve, Bog vaš.« Knjiga Brojeva - Br 10,10		 OP Na dan svoje svečanosti, svojih blagdana ili svojih mjesečevih mlađaka, dok prinosite svoje paljenice i pričesnice, trubite u trube. Neka to za vas bude spomen pred Bogom vašim. Ja sam Jahve, Bog vaš.«
37 Žrtve na Blagdan beskvasnih kruhova
‘Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, Jahvina je Pasha, 17a petnaestoga dana toga mjeseca jest blagdan. Neka se sedam dana jedu beskvasni kruhovi. 18Prvog dana neka bude sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. 19Prinesite Jahvi žrtvu paljenu, žrtvu paljenicu: dva junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca. Neka vam budu bez mane. 20Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na junca, dvije desetine efe na ovna, 21a na svakoga od onih sedam janjaca neka bude jedna desetina efe. 22Neka bude jedan jarac kao okajnica, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 23To prinosite povrh jutarnje paljenice, koja se prinosi kao trajna paljenica. 24Tako činite svaki dan za sedam dana; to je hrana, žrtva paljena na ugodan miris Jahvi. To neka se prinosi povrh trajne paljenice i njezine ljevanice. 25Sedmoga dana neka vam bude sveti savez. Nikakva težačkog posla nemojte raditi!’ Knjiga Brojeva - Br 28,16		 BBK Žrtve na Blagdan beskvasnih kruhova
38 Knjiga Brojeva - Br 28,16 PASHA ‘Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, Jahvina je Pasha,
39 Knjiga Brojeva - Br 28,17 BBK a petnaestoga dana toga mjeseca jest blagdan. Neka se sedam dana jedu beskvasni kruhovi.
40 Žrtva na Blagdan sedmicâ – Dan prvinâ
‘I na Dan prvinâ – na svoj Blagdan sedmicâ – kad budete Jahvi prinosili prinosnicu, imajte sveti saziv: nikakva težačkog posla nemojte raditi. 27Za paljenicu na ugodan miris Jahvi prinesite dva junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca. 28Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: na pojedinog junca tri desetine efe, na pojedinoga ovna dvije desetine efe, 29a jedna desetina efe na svakoga od onih sedam janjaca. 30Neka bude i jedan jarac kao okajnica, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 31Prinosite ih povrh trajne paljenice i njezine prinosnice, a neka vam budu bez mane one i njihove ljevanice.’ Knjiga Brojeva - Br 28,26		 BS Žrtva na Blagdan sedmicâ – Dan prvinâ
41 Knjiga Brojeva - Br 28,26 BS ‘I na Dan prvinâ – na svoj Blagdan sedmicâ – kad budete Jahvi prinosili prinosnicu, imajte sveti saziv: nikakva težačkog posla nemojte raditi.
42 Žrtva na Blagdan saziva
‘U sedmome mjesecu, na prvi dan mjeseca, imajte sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. Neka vam to bude Dan sazivanja. 2Za paljenicu na ugodan miris Jahvi prinesite: jednoga junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca bez mane. 3Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na junca, dvije desetine efe na ovna 4i jedna desetina efe na svakoga od onih sedam janjaca. 5Neka bude jedan jarac kao okajnica, da se nad vama izvrši obred pomirenja. 6Neka to bude povrh paljenice o mlađaku mjesecu i njezine prinosnice, povrh trajne paljenice i njezine prinosnice i povrh njihovih propisanih ljevanica, žrtva spaljena na ugodan miris Jahvi.’ Knjiga Brojeva - Br 29,1		 PDSM Žrtva na Blagdan saziva
43 Žrtve na Blagdan sjenicâ
‘Na petnaesti dan sedmoga mjeseca imajte sveti saziv. Nikakva težačkog posla nemojte raditi. Sedam dana svetkujte svečanost Jahvi. 13A za paljenicu, spaljenu na ugodan miris Jahvi, prinesite: trinaest junaca, dva ovna i četrnaest jednogodišnjih janjaca. Neka su bez mane. 14Njihova prinosnica, od najboljeg brašna zamiješena s uljem, neka bude: tri desetine efe na svakoga od trinaest junaca, dvije desetine efe na svakoga od dvaju ovnova 15i jedna desetina efe na svako pojedino od četrnaestero janjadi. Neka se nadoda jedan jarac kao okajnica. 16To neka bude povrh trajne paljenice, njezine prinosnice i njezine ljevanice. Knjiga Brojeva - Br 29,12		 BSJ Žrtve na Blagdan sjenicâ
44 Knjiga Brojeva - Br 29,39 OP Na svoje određene blagdane prinesite to Jahvi osim svojih zavjetnica i svojih dragovoljnih žrtava, svojih paljenica, prinosnica, ljevanica i svojih pričesnica.’«
45 Svetkovina žetve
»Nabroj sedam tjedana, a tih sedam tjedana uzmi brojiti kad srp počne žeti klasje. 10Tada drži Blagdan sedmicâ u čast Jahvi, Bogu svome, prinoseći dragovoljni prinos iz svoje ruke, kako te već Jahve, Bog tvoj, bude blagoslovio. 11I proveseli se tada u nazočnosti Jahve, Boga svoga – na mjestu što ga Jahve, Bog tvoj, odabere da ondje nastani ime svoje – ti, sin tvoj i kći tvoja, sluga tvoj i sluškinja tvoja, levit koji bude u tvome gradu, došljak, sirota i udovica što budu kod tebe. 12Sjećaj se da si i sam bio rob u Egiptu. Zato drži i vrši ove uredbe.« Ponovljeni zakon - Pnz 16,10		 BS Tada drži Blagdan sedmicâ u čast Jahvi, Bogu svome, prinoseći dragovoljni prinos iz svoje ruke, kako te već Jahve, Bog tvoj, bude blagoslovio. 
46 Svetkovina sjenicâ
»Blagdan sjenicâ slavi sedam dana pošto pokupiš plodove sa svoga gumna i iz svoga badnja. 14Proveseli se na svoj blagdan ti, sin tvoj, kći tvoja, sluga tvoj, sluškinja tvoja, levit i došljak, sirota i udovica što se nađe u tvome gradu. 15Svetkuj u čast Jahvi, Bogu svome, sedam dana na mjestu koje odabere Jahve, jer će te Jahve, Bog tvoj, blagoslovom obasipati u svim tvojim žetvama, u svakom poslu ruku tvojih, da budeš potpuno veseo.« Ponovljeni zakon - Pnz 16,13		 BSJ »Blagdan sjenicâ slavi sedam dana pošto pokupiš plodove sa svoga gumna i iz svoga badnja. 
47 Ponovljeni zakon - Pnz 16,14 BSJ Proveseli se na svoj blagdan ti, sin tvoj, kći tvoja, sluga tvoj, sluškinja tvoja, levit i došljak, sirota i udovica što se nađe u tvome gradu.
48 Ponovljeni zakon - Pnz 16,16 BBK »Triput u godini neka se pokažu svi tvoji muškarci pred Jahvom, Bogom tvojim, na mjestu koje on odabere: na Blagdan beskvasnog kruha,
49 Ponovljeni zakon - Pnz 16,16 BS na Blagdan sedmicâ i
50 Ponovljeni zakon - Pnz 16,16 BSJ na Blagdan sjenicâ. Ali neka nitko ne dođe pred Jahvu praznih ruku,
51 Ponovljeni zakon - Pnz 31,10 BSJ Mojsije im naredi: »Svake sedme godine – godine oprosne – na Blagdan sjenicâ,
52 Prijenos Kovčega saveza
Tada Salomon sazva u Jeruzalem sve starješine Izraelove, sve knezove plemenske i glavare obitelji da se prenese Kovčeg saveza Jahvina iz grada, Davidova grada, to jest sa Siona. 2Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem Salomonom na blagdan u mjesecu etanimu (to je sedmi mjesec). 3I kad su došle Izraelove starješine, svećenici ponesoše Kovčeg 4i Šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u Šatoru. Prenosili su ih svećenici i leviti. 5Kralj Salomon i sva zajednica Izraelova koja se sabrala oko njega žrtvovali su pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da se ne mogahu prebrojiti ni procijeniti. 6Svećenici donesoše Kovčeg saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad svetinjama, pod krila kerubinâ. 7Kerubini su, naime, imali raširena krila nad mjestom gdje stajaše Kovčeg i zaklanjahu odozgo Kovčeg i njegove motke. 8<8a>Motke su bile tako dugačke da su im se krajevi vidjeli iz Svetišta nasuprot Debiru, ali se nisu vidjele izvana. 9U Kovčegu nije bilo ništa, osim dviju kamenih ploča koje metnu Mojsije na Horebu, gdje Jahve sklopi savez s Izraelcima pošto iziđoše iz Egipta. <8b>Ondje su ostale do danas. Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 8,2		 BSJ Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem Salomonom na blagdan u mjesecu etanimu (to je sedmi mjesec). 
53 Vjerski raskol
Jeroboam reče u svom srcu: »Sad bi se kraljevstvo moglo vratiti domu Davidovu. 27Ako ovaj narod bude nastavio uzlaziti u dom Jahvin u Jeruzalemu da prinosi žrtve, srce će se naroda vratiti svome gospodaru, Roboamu, kralju judejskome, i mene će ubiti.« 28Pošto se kralj posavjetovao, načini dva zlatna teleta i reče narodu: »Dosta ste uzlazili u Jeruzalem! Evo, Izraele, tvoga boga koji te izveo iz zemlje egipatske.« 29Zatim postavi jedno tele u Betelu, a drugo smjesti u Dan. 30To je bila prigoda za grijeh: narod je odlazio jednome u Betel i drugome u Dan. 31I podiže Jeroboam hram na uzvišicama i postavi iz puka svećenike koji nisu bili sinovi Levijevi. 32Zatim je Jeroboam uveo blagdan u osmom mjesecu, petnaestoga dana tog mjeseca, kao što je blagdan koji se slavi u Judeji, i uzađe k žrtveniku. Tako je učinio u Betelu, žrtvujući teocima koje je načinio. U Betelu je postavio i svećenike uzvišica što ih bijaše podigao. 33I uzađe k žrtveniku koji je načinio, petnaestoga dana osmog mjeseca, mjeseca koji je sam izabrao; i ustanovi blagdan za Izraelce i uzađe k žrtveniku da prinese kâd. Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 12,32		 RASKOL Zatim je Jeroboam uveo blagdan u osmom mjesecu, petnaestoga dana tog mjeseca,
54 Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 12,32 BSJ kao što je blagdan koji se slavi u Judeji, i uzađe k žrtveniku. Tako je učinio u Betelu, žrtvujući teocima koje je načinio. U Betelu je postavio i svećenike uzvišica što ih bijaše podigao.
55 Prva knjiga o Kraljevima - 1 Kr 12,33 RASKOL I uzađe k žrtveniku koji je načinio, petnaestoga dana osmog mjeseca, mjeseca koji je sam izabrao; i ustanovi blagdan za Izraelce i uzađe k žrtveniku da prinese kâd.
56 25David je rekao: »Jahve, Izraelov Bog, dao je mir svojem narodu i živjet će u Jeruzalemu zauvijek. 26Zato ni leviti neće više nositi Prebivališta ni svakovrsnog pribora za njegovu službu.« 27Po posljednjim Davidovim riječima, bili su izbrojeni Levijevi sinovi od dvadeset godina naviše. 28Bili su određeni da budu kraj Aronovih sinova u službi u Jahvinu domu, u predvorjima i u dvoranama, da čiste sve svete stvari, da rade u službi oko Jahvina doma, 29oko prinesenih hljebova, oko sitnog brašna za prinos, oko beskvasnih kolača pripravljenih na tavi i u ulju zamiješenih i oko mjera za sadržaj i dužinu; 30da pristupaju svakoga jutra, da slave i hvale Jahvu; tako i večerom. 31A kad se god prinose paljenice Jahvi, subotom, za mlađaka i na blagdane, da dolaze prema svom broju, po svom redu, svagdje pred Jahvu. 32I da vrše što treba vršiti u Šatoru sastanka, službu u svetištu i službu za svoju braću, Aronove sinove, u službi oko Jahvina doma. Prva Knjiga Ljetopisa - 1 Ljet 23,31 OP A kad se god prinose paljenice Jahvi, subotom, za mlađaka i na blagdane, da dolaze prema svom broju, po svom redu, svagdje pred Jahvu. 
57 1Odbroji sedamdeset tisuća nosača, osamdeset tisuća kamenolomaca u gori i tri tisuće i šest stotina poslovođa. 2Tada posla ovu poruku Hiramu, tirskomu kralju: »Kao što si mome ocu Davidu slao cedrovine da gradi dvor gdje će živjeti, tako učini i meni. 3Kanim podići dom imenu Jahve, svojega Boga, i posvetiti mu ga da se diže pred njim miomirisni kâd, da se uvijek postavljaju kruhovi, da se prinose paljenice jutrom i večerom, subotom, na dane mlađaka i na blagdane Jahve, Boga našega; i tako da zauvijek ostane u Izraelu. 4Dom koji gradim bit će velik, jer je naš Bog najveći među svim bozima. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 2,3 OP Kanim podići dom imenu Jahve, svojega Boga, i posvetiti mu ga da se diže pred njim miomirisni kâd, da se uvijek postavljaju kruhovi, da se prinose paljenice jutrom i večerom, subotom, na dane mlađaka i na blagdane Jahve, Boga našega; i tako da zauvijek ostane u Izraelu. 
58 Prijenos Kovčega
Tada Salomon sazva u Jeruzalem sve Izraelove starješine, knezove plemenske i glavare obiteljske, da se prenese Kovčeg saveza Jahvina iz Davidova grada, to jest sa Siona. 3Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem na blagdan što je u sedmom mjesecu. 4Kad se sastadoše sve Izraelove starješine, leviti ponesoše Kovčeg 5i Šator sastanka sa svim posvećenim priborom što bješe u Šatoru; svećenici ih i leviti prenesoše. 6Potom kralj Salomon i sva izraelska zajednica što se sabra k njemu žrtvovaše pred Kovčegom toliko ovaca i goveda da se ne mogahu ni prebrojiti ni procijeniti. 7Svećenici donesoše Kovčeg saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, to jest u Svetinju nad svetinjama, pod krila kerubínâ. 8Kerubini su imali raširena krila nad mjestom gdje stajaše Kovčeg i zaklanjahu Kovčeg i njegove motke. 9Motke su bile tako dugačke da su im se krajevi vidjeli iz svetišta nasuprot Debiru, ali se nisu vidjele izvana i ondje stoje do dana današnjega. 10U Kovčegu nije bilo ništa osim dviju ploča koje metnu Mojsije na Horebu, gdje Jahve sklopi Savez s Izraelcima pošto iziđoše iz Egipta. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 5,3		 BSJ Svi se ljudi Izraelovi sabraše pred kraljem na blagdan što je u sedmom mjesecu.
59 Posveta Hrama
Kad Salomon dovrši molitvu, spusti se oganj s neba i spali paljenicu i klanice i slava Jahvina ispuni Dom. 2Svećenici ne mogoše ući, jer slava Jahvina bješe ispunila dom Jahvin. 3Svi sinovi Izraelovi, videći gdje se oganj sa slavom Jahvinom spustio na Dom, padoše ničice k zemlji do kamenog poda; pokloniv se, počeše slaviti Jahvu »jer je dobar i jer je vječna njegova ljubav«. 4Potom kralj i čitav narod stadoše žrtvovati žrtve pred Jahvom. 5Kralj Salomon prinese za žrtvu dvadeset i dvije tisuće goveda, sto i dvadeset tisuća ovaca; i tako posvetiše dom Jahvin i kralj i sav narod. 6Dok su svećenici stajali na dužnostima, leviti su na glazbalima za Jahvine pjesme, što ih učini kralj David, slavili Jahvu »jer je vječna njegova ljubav«. Time je David preko njihovih ruku hvalio Jahvu. Pred njima su svećenici trubili u trube, dok su Izraelci stajali. 7Salomon je posvetio i sredinu predvorja koje je pred Jahvinim domom, jer je ondje prinio paljenice i pretilinu od pričesnica, jer na mjedeni žrtvenik koji bijaše napravio Salomon nisu mogle stati paljenice ni prinosi ni pretilina. 8U to je doba Salomon svetkovao blagdan sedam dana i sav Izrael s njime, vrlo velik zbor, od ulaza u Hamat pa do Egipatskoga potoka. 9A osmoga su dana svetkovali svečani zbor, jer su posvetu žrtveniku svetkovali sedam dana i blagdan sedam dana. 10Dvadeset trećega dana sedmoga mjeseca posla ljude k njihovim šatorima i odoše vesela i zadovoljna srca zbog dobra koje je Jahve učinio Davidu i Salomonu i svem narodu izraelskom. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 7,8		 BPH U to je doba Salomon svetkovao blagdan sedam dana i sav Izrael s njime, vrlo velik zbor, od ulaza u Hamat pa do Egipatskoga potoka.
60 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 7,9 BSJ A osmoga su dana svetkovali svečani zbor, jer su posvetu žrtveniku svetkovali sedam dana i blagdan sedam dana.
61 11Salomon preseli i faraonovu kćer iz Davidova grada u kuću koju joj bijaše sagradio, jer je mislio: »Neće moja žena živjeti u dvoru izraelskoga kralja Davida, jer je svet otkako je u nj došao kovčeg Jahvin.« 12Tada Salomon poče prinositi paljenice Jahvi na Jahvinu žrtveniku što ga bijaše sagradio pred trijemom, 13i to koliko je trebalo iz dana u dan da prinese po Mojsijevoj zapovijedi, u subote, i na mlađake, i na blagdane tri puta u godini, na Blagdan beskvasnih kruhova, i na Blagdan sedmica, i na Blagdan sjenica. 14Postavio je, po uredbi oca Davida, svećeničke redove po njihovoj službi i levitske po njihovim dužnostima da pjevaju hvale i da služe pred svećenicima, koliko treba iz dana u dan, i vratare po njihovim redovima na svakim vratima, jer je takva bila zapovijed Božjega čovjeka Davida. 15Nisu odstupili od kraljeve zapovijedi za svećenike i levite ni u čemu, ni za riznice. 16Tako se svršio sav Salomonov posao od dana kad je bio zasnovan dom Jahvin pa dokle ga god nije dovršio. Tako bijaše dovršen dom Jahvin. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 8,13 OP i to koliko je trebalo iz dana u dan da prinese po Mojsijevoj zapovijedi, u subote, i na mlađake, i na blagdane tri puta u godini,
62 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 8,13 BBK na Blagdan beskvasnih kruhova,
63 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 8,13 BS i na Blagdan sedmica,
64 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 8,13 BSJ i na Blagdan sjenica. 
65 10I tako su glasnici krenuli od grada do grada po Efrajimovoj i Manašeovoj zemlji pa do Zebuluna, a ljudi im se podsmijavali i rugali. 11Ipak su se neki od Ašerova, od Manašeova i od Zebulunova plemena ponizili i došli u Jeruzalem. 12Na Judejce je pak sišla Božja ruka i prožela ih jednodušnošću da čine što bijaše zapovjedio kralj i knezovi po Jahvinoj riječi. 13Skupilo se u Jeruzalemu mnogo naroda da slave Blagdan beskvasnih kruhova, drugoga mjeseca; zbor je bio vrlo velik. 14Tada su ustali i uklonili žrtvenike što su bili u Jeruzalemu, uklonili sve kadionike i bacili ih u potok Kidron. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,13 BBK Skupilo se u Jeruzalemu mnogo naroda da slave Blagdan beskvasnih kruhova, drugoga mjeseca; zbor je bio vrlo velik. 
66 Pasha i beskvasni kruhovi
Onda su stali klati pashu četrnaestoga dana drugoga mjeseca, a svećenici i leviti postidjeli se i, posvetivši se, počeli unositi paljenice u Jahvin dom. 16Stali su na svoje mjesto po pravilu, po Zakonu Mojsija, čovjeka Božjeg; svećenici su škropili krvlju primajući je iz ruku levita. 17Kako ih bijaše mnogo u zboru koji se nisu posvetili, leviti su klali pashalne jaganjce za sve koji nisu bili čisti, da bi ih posvetili Jahvi. 18Najveći se dio naroda, mnogi od Efrajimova i Manašeova, Jisakarova i Zebulunova plemena, nije očistio te je jeo pashu nepropisno. Ali se za njih pomolio Ezekija govoreći: »Blagi Jahve neka očisti od grijeha svakoga 19tko je upravio srce da traži Boga Jahvu, Boga svojih otaca, ako i nije čist kako dolikuje Svetištu!« 20Jahve je uslišio Ezekiju i oprostio narodu. 21Tako su Izraelovi sinovi koji su se zatekli u Jeruzalemu svetkovali Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana s velikim veseljem, a leviti i svećenici hvalili Jahvu iz dana u dan uz glazbala za Jahvinu slavu. 22Ezekija je hrabrio levite koji su pokazivali divnu privrženost Jahvi. Jeli su svečanu žrtvu sedam dana, žrtvujući žrtve pričesnice i slaveći Jahvu, Boga svojih otaca. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,15		 PASHA Pasha
67 Pasha i beskvasni kruhovi
Onda su stali klati pashu četrnaestoga dana drugoga mjeseca, a svećenici i leviti postidjeli se i, posvetivši se, počeli unositi paljenice u Jahvin dom. 16Stali su na svoje mjesto po pravilu, po Zakonu Mojsija, čovjeka Božjeg; svećenici su škropili krvlju primajući je iz ruku levita. 17Kako ih bijaše mnogo u zboru koji se nisu posvetili, leviti su klali pashalne jaganjce za sve koji nisu bili čisti, da bi ih posvetili Jahvi. 18Najveći se dio naroda, mnogi od Efrajimova i Manašeova, Jisakarova i Zebulunova plemena, nije očistio te je jeo pashu nepropisno. Ali se za njih pomolio Ezekija govoreći: »Blagi Jahve neka očisti od grijeha svakoga 19tko je upravio srce da traži Boga Jahvu, Boga svojih otaca, ako i nije čist kako dolikuje Svetištu!« 20Jahve je uslišio Ezekiju i oprostio narodu. 21Tako su Izraelovi sinovi koji su se zatekli u Jeruzalemu svetkovali Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana s velikim veseljem, a leviti i svećenici hvalili Jahvu iz dana u dan uz glazbala za Jahvinu slavu. 22Ezekija je hrabrio levite koji su pokazivali divnu privrženost Jahvi. Jeli su svečanu žrtvu sedam dana, žrtvujući žrtve pričesnice i slaveći Jahvu, Boga svojih otaca. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,15		 BBK i beskvasni kruhovi
68 Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 30,21 BBK Tako su Izraelovi sinovi koji su se zatekli u Jeruzalemu svetkovali Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana s velikim veseljem, a leviti i svećenici hvalili Jahvu iz dana u dan uz glazbala za Jahvinu slavu. 
69 Obnova svećeništva
Ezekija je opet uredio svećeničke i levitske redove po njihovim redovima, svakoga prema njegovoj službi, svećenike i levite, za paljenice i za pričesnice, da služe, slave i hvale Boga na vratima Jahvina tabora. 3Odredio je kraljevski doprinos od svoga imanja za paljenice, za paljenice jutarnje i večernje i za paljenice što se prinose subotom, za mlađaka i na blagdane, kako je napisano u Zakonu Jahvinu. 4Zapovjedio je narodu, jeruzalemskim stanovnicima, da daju dio svećenicima i levitima da se utvrde u Zakonu Jahvinu. 5Kad se to razglasilo, počeli su Izraelovi sinovi donositi najboljega žita, novog vina, ulja i meda i svakojaka poljskog priroda i donosili su obilne desetine od svega. 6Izraelovi i Judini sinovi, koji su živjeli u judejskim gradovima, također su donosili desetinu od goveda i sitne stoke i desetinu od svetih stvari posvećenih Jahvi, njihovu Bogu; donosili su i davali sve hrpu na hrpu. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 31,3		 OP Odredio je kraljevski doprinos od svoga imanja za paljenice, za paljenice jutarnje i večernje i za paljenice što se prinose subotom, za mlađaka i na blagdane, kako je napisano u Zakonu Jahvinu.
70 Nesretni svršetak Jošijin
Tako je bila uređena sva Jahvina služba onoga dana da se proslavi Pasha i da se prinesu paljenice na Jahvinu žrtveniku po zapovijedi kralja Jošije. 17Tako su Izraelovi sinovi, koji su se našli ondje, u to doba sedam dana slavili Pashu i Blagdan beskvasnih kruhova. 18Pasha kao ova u Izraelu nije se slavila od vremena proroka Samuela niti je ijedan od izraelskih kraljeva slavio Pashu kao što ju je slavio Jošija – sa svećenicima, levitima i sa svim Judejcima i Izraelcima, koliko ih se god našlo, i s Jeruzalemcima. 19Ta se Pasha svetkovala osamnaeste godine Jošijina kraljevanja. 20Poslije svega toga, kad je Jošija uredio Dom, došao je egipatski kralj Neko da se bije kod Karkemiša na Eufratu, a Jošija je izišao preda nj. 21Kralj Neko poslao je Jošiji glasnike i poručio: »Što ja imam s tobom, judejski kralju? Ne idem ja danas na tebe, nego na dom s kojim sam u ratu, i Bog mi je zapovjedio da se požurim. Okani se Boga koji je sa mnom da te ne upropastim!« 22Ali Jošija nije odvratio lica od njega, nego se ojunačio da se bije s njim; ne poslušavši Nekovih riječi iz Božjih usta, došao je da se bije na Megidskom polju. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,17		 PASHA Tako su Izraelovi sinovi, koji su se našli ondje, u to doba sedam dana slavili Pashu
71 Nesretni svršetak Jošijin
Tako je bila uređena sva Jahvina služba onoga dana da se proslavi Pasha i da se prinesu paljenice na Jahvinu žrtveniku po zapovijedi kralja Jošije. 17Tako su Izraelovi sinovi, koji su se našli ondje, u to doba sedam dana slavili Pashu i Blagdan beskvasnih kruhova. 18Pasha kao ova u Izraelu nije se slavila od vremena proroka Samuela niti je ijedan od izraelskih kraljeva slavio Pashu kao što ju je slavio Jošija – sa svećenicima, levitima i sa svim Judejcima i Izraelcima, koliko ih se god našlo, i s Jeruzalemcima. 19Ta se Pasha svetkovala osamnaeste godine Jošijina kraljevanja. 20Poslije svega toga, kad je Jošija uredio Dom, došao je egipatski kralj Neko da se bije kod Karkemiša na Eufratu, a Jošija je izišao preda nj. 21Kralj Neko poslao je Jošiji glasnike i poručio: »Što ja imam s tobom, judejski kralju? Ne idem ja danas na tebe, nego na dom s kojim sam u ratu, i Bog mi je zapovjedio da se požurim. Okani se Boga koji je sa mnom da te ne upropastim!« 22Ali Jošija nije odvratio lica od njega, nego se ojunačio da se bije s njim; ne poslušavši Nekovih riječi iz Božjih usta, došao je da se bije na Megidskom polju. Druga Knjiga Ljetopisa - 2 Ljet 35,17		 BBK i Blagdan beskvasnih kruhova.
72 Obnova bogoslužja
Kad je došao sedmi mjesec – sinovi su Izraelovi bili već u svojim gradovima – sabrao se sav narod kao jedan čovjek u Jeruzalemu. 2Tada Ješua, sin Josadakov, sa svojom braćom svećenicima, i Zerubabel, sin Šealtielov, sa svojom braćom, počeše graditi žrtvenik Bogu Izraelovu da bi prinosili paljenice, kako je pisano u Zakonu Mojsija, čovjeka Božjeg. 3I podigoše žrtvenik na starome mjestu – iako su bili u strahu od naroda u zemlji – i prinosili su paljenice Jahvi, paljenice jutarnje i večernje; 4i slavili su Blagdan sjenica, kako je pisano: prinosili su svakodnevno broj paljenica propisan za svaki dan. 5Osim toga prinosili su svakidašnje paljenice, zatim žrtve određene za mlađak i za sve blagdane Jahvine i za sve one koji su htjeli dragovoljno žrtvovati Jahvi. 6Od prvoga dana u sedmom mjesecu počeli su prinositi Jahvi žrtve paljenice, premda još nisu bili položeni temelji svetišta Jahvina. Ezra - Ezr 3,4		 BS i slavili su Blagdan sjenica, kako je pisano: prinosili su svakodnevno broj paljenica propisan za svaki dan.
73 Ezra - Ezr 3,5 OP Osim toga prinosili su svakidašnje paljenice, zatim žrtve određene za mlađak i za sve blagdane Jahvine i za sve one koji su htjeli dragovoljno žrtvovati Jahvi.
74 Pasha 515. godine
Povratnici iz sužanjstva slavili su Pashu četrnaestog dana prvoga mjeseca. 20Svi su se leviti, kao jedan čovjek, očistili: svi su bili čisti; žrtvovali su pashu za sve povratnike iz ropstva, za svoju braću svećenike i za sebe. 21Blagovali su pashu Izraelci koji su se vratili iz ropstva i svi oni koji su im se, prekinuvši s nečistoćom naroda zemlje, pridružili da traže Jahvu, Boga Izraelova. 22I svetkovahu radosno Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana: jer ih je Jahve ispunio radošću i obratio prema njima srce asirskog kralja da ojača njihove ruke u radovima oko doma Boga, Boga Izraelova. Ezra - Ezr 6,22		 BBK I svetkovahu radosno Blagdan beskvasnih kruhova sedam dana: jer ih je Jahve ispunio radošću i obratio prema njima srce asirskog kralja da ojača njihove ruke u radovima oko doma Boga, Boga Izraelova.
75 Nastanak židovstva – Ezra čita Zakon – Blagdan sjenicâ
Tada se skupi sav narod kao jedan čovjek na trg koji je pred Vodenim vratima. Rekoše književniku Ezri da donese knjigu Mojsijeva zakona što ga je Jahve dao Izraelu. 2I prvoga dana sedmoga mjeseca svećenik Ezra donese Zakon pred zbor ljudi, žena i sviju koji su bili sposobni da ga razumiju. 3Na trgu koji je pred Vodenim vratima počeo je čitati knjigu, od ranoga jutra do podneva, pred ljudima, ženama i pred onima koji su bili zreli. Sav je narod pozorno slušao knjigu Zakona. Nehemija - Neh 8,1		 BSJ Nastanak židovstva – Ezra čita Zakon – Blagdan sjenicâ
76 17Sav zbor onih koji su se vratili iz sužanjstva načini sjenice i boravili su u njima – Izraelci nisu toga činili od vremena Jošue, sina Nunova, sve do toga dana. I bila je veoma velika radost. 18Ezra je čitao knjigu Zakona Božjeg svakog dana, od prvoga do posljednjega. Sedam se dana svetkovao blagdan, a osmoga je dana bio svečani zbor, kako je propisano. Nehemija - Neh 8,18 BSJ Ezra je čitao knjigu Zakona Božjeg svakog dana, od prvoga do posljednjega. Sedam se dana svetkovao blagdan, a osmoga je dana bio svečani zbor, kako je propisano.
77 32I ako narodi zemlje donesu na prodaju robu ili kakvo god žito u dan subotnji, mi ništa nećemo od njih kupovati u subotu ni u drugi posvećeni dan. Svake sedme godine ostavljat ćemo zemlju da počine i otpuštati dugove svake ruke. 33Uzeli smo kao obvezu: da ćemo svake godine davati trećinu šekela za bogoslužje u domu Boga svojega: 34za postavljeni kruh, za trajne prinosnice i za svagdanje paljenice, za žrtve subotnje, mladog mjeseca, blagdanske i za okajnice, da se pomiri Izrael; i za svaku službu u domu Boga našega. 35Mi svećenici, leviti i narod bacili smo ždrijeb za prinos drva koja treba da određenog dana svake godine prema svojim obiteljima donosimo u dom Boga našega za vatru na žrtveniku Jahve, Boga našega, kako je zapisano u Zakonu; 36da ćemo svake godine donositi u dom Jahvin prvine od plodova zemlje i prve plodove svakoga drveta 37i prvorođene sinove i prvine svoje stoke, kako je to pisano u Zakonu – prvine od krupne i sitne stoke neka se odnose u dom Boga našega, jer su određene svećenicima koji služe u domu Boga našega. Nehemija - Neh 10,34 OP za postavljeni kruh, za trajne prinosnice i za svagdanje paljenice, za žrtve subotnje, mladog mjeseca, blagdanske i za okajnice, da se pomiri Izrael; i za svaku službu u domu Boga našega.
78 Sljepoća
Kad sam se dakle sa svojom ženom Anom i sa sinom Tobijom opet našao na svome, bijaše mi na Pedesetnicu, a to je Blagdan sedmicâ, priređen lijep objed i ja sjedoh da blagujem. 2Vidjevši ona mnoga jela, rekoh sinu: »Idi i dovedi jednoga od naše braće na koga naiđeš a koji se sjeća Gospodina. Eto, čekat ću te!« 3Kad se sin vratio, kaza: »Oče, jedan od našega roda zadavljen je i bačen na trg.« 4A ja, ništa i ne okusiv, skočih na noge i unesoh onoga mrtvaca u jednu kuću, gdje mogaše ostati sve do zalaza sunca. 5Potom se vratih, umih se i pojedoh svoj objed u žalosti. 6Sjetih se Amosova proročanstva: »Svetkovine vaše u tugu će se pretvoriti, a radosti vaše kuknjavom će postati.« Tobija - Tob 2,1		 BS Kad sam se dakle sa svojom ženom Anom i sa sinom Tobijom opet našao na svome, bijaše mi na Pedesetnicu,
79 Tobija - Tob 2,1 BS a to je Blagdan sedmicâ, priređen lijep objed i ja sjedoh da blagujem.
80 III. JUDITA
Uvod
Tih dana sve je to čula Judita, kći Merarija, sina Oksa, sina Oziela, sina Elkija, sina Ananije, sina Gedeona, sina Rafaina, sina Ahitoba, sina Elije, sina Helkije, sina Eliaba, sina Natanaela, sina Salamiela, sina Sarasadaja, sina Izraelova. 2Njezin muž Manaše, iz istoga plemena i obitelji, bješe umro za žetve ječma. 3Nadgledavao je one koji su povezivali snopove na njivi kad ga pogodi sunčanica: pade na postelju i umrije u Betuliji, gradu svome. Pokopaše ga do njegovih otaca u polju što se nalazi na pola puta između Dotaina i Balamona. 4Judita odonda življaše kao udovica već tri godine i četiri mjeseca. 5Načinila je sebi sobu na ravnome kućnom krovu, navukla preko bokova kostrijet i nosila haljine udovičke. 6Postila je sve dane udovištva svoga, osim uoči subote i za samih subota, uoči mlađaka i za samih mlađaka te za svetkovina i blagdana doma Izraelova. 7Bila je lijepa i naočita. Njezin muž Manaše bijaše joj ostavio zlata i srebra, slugu i sluškinja, stoke i zemljišta, i tako je živjela. 8Ne bijaše nikoga koji bi kazao što ružno o njoj, jer je bila jako bogobojazna. Judita - Jdt 8,6		 OP Postila je sve dane udovištva svoga, osim uoči subote i za samih subota, uoči mlađaka i za samih mlađaka te za svetkovina i blagdana doma Izraelova. 
81 Zato i vi među svojim spomen-blagdanima svetkujte u svoj svečanosti ovaj osobiti dan da bi sada i ubuduće bio vama i Perzijancima dobre volje na spas, a našim neprijateljima spomen na propast. <12v>Svaki grad ili uopće pokrajina koja se ovoga ne bude pridržavala bit će nesmiljeno kopljem i ognjem uništena: postat će ne samo ljudima nepristupačna nego i zvijerima i pticama zauvijek mrska.« Estera - Est 8,12 OP Zato i vi među svojim spomen-blagdanima svetkujte u svoj svečanosti ovaj osobiti dan da bi sada i ubuduće bio vama i Perzijancima dobre volje na spas, a našim neprijateljima spomen na propast.
82 13Prijepis pisma, koje je imalo postati zakonom u svakoj pokrajini, bijaše objavljen među svim narodima, kako bi Židovi toga dana bili spremni osvetiti se svojim neprijateljima. 14Glasnici, konjanici na kraljevskim pastusima, krenuše odmah i pojuriše, po kraljevoj zapovijedi. Naredba je bila objavljena i u tvrđavi Suzi. 15Mordokaj izađe od kralja odjeven u grimiznu i lanenu kraljevsku haljinu, s velikom zlatnom krunom i s ogrtačem od fine tkanine i crvena skrleta. Grad je Suza klicao i veselio se. 16Bio je to za Židove dan svjetla, veselja, kliktanja i slavlja. 17U svakoj pokrajini, u svakom gradu i mjestu do kojega je dopro kraljev ukaz i zakon, zavlada među Židovima veselje, radost, gozba i blagdan, i mnogi među pucima zemlje postadoše Židovi jer ih je spopao strah od Židova. Estera - Est 8,17 PUR U svakoj pokrajini, u svakom gradu i mjestu do kojega je dopro kraljev ukaz i zakon, zavlada među Židovima veselje, radost, gozba i blagdan, i mnogi među pucima zemlje postadoše Židovi jer ih je spopao strah od Židova.
83 14Kralj naredi da se tako učini: zakon bî u Suzi proglašen i deset Hamanovih sinova obješeno. 15Tako se Židovi Suze sakupiše i četrnaestoga dana mjeseca adara pa pobiše u Suzi još tri stotine ljudi. Ali se ni tada ne pojagmiše za plijenom. 16Ostali Židovi, oni koji su živjeli u kraljevskim pokrajinama, sakupiše se da brane svoje živote i mir od neprijatelja: pobiše sedamdeset i pet tisuća dušmana. Ali se ni tada ne pojagmiše za plijenom. Bio je trinaesti dan mjeseca adara. 17Četrnaestoga dana Židovi su mirovali: to bijaše dan gozbe i veselja. 18Židovi u Suzi koji su se sakupili trinaestoga i četrnaestoga dana mirovahu petnaestoga dana; to je bio dan njihova veselja i gozbi. 19Zbog toga Židovi pripoljci, oni koji žive po neutvrđenim selima, blagdanski svetkuju četrnaesti dan mjeseca adara veseleći se i gozbujući i među sobom izmjenjujući darove. <19a>A koji žive u gradovima slave i petnaesti dan adara u razdraganosti i u veselju, izmjenjujući među sobom darove. Estera - Est 9,19 PUR Zbog toga Židovi pripoljci, oni koji žive po neutvrđenim selima, blagdanski svetkuju četrnaesti dan mjeseca adara veseleći se i gozbujući i među sobom izmjenjujući darove.
84 V. BLAGDAN PURIM
Mordokaj opisa te događaje i upravi pisma Židovima svih blizih i dalekih pokrajina kralja Ahasvera. 21Naložio im je da četrnaesti i petnaesti dan mjeseca adara svake godine slave 22kao dane u kojima su Židovi postigli spokoj od svojih neprijatelja i kao mjesec koji je bio pretvorio u radost njihovu tugu a u blagdan njihovo žalovanje. Neka ih slave gozbom i veseljem, izmjenjujući među sobom darove i dijeleći poklone ubogima. 23Židovi prihvatiše da drže ono što su već sami od sebe počeli slaviti i o čemu im je pisao Mordokaj: 24»Haman, sin Hamdatin, Agađanin, progonitelj svih Židova, kako je bio naumio sve ih uništiti, baci ‘pur’, to jest ždrijeb, za njihovo smaknuće i zator; 25ali kad je za njegovu zamisao doznao kralj, on pismeno naredi: ‘Neka se na njegovu glavu obori opaki naum što ga bijaše zasnovao protiv Židova i neka bude obješen, on i sinovi njegovi.’« 26Zbog toga su ti dani nazvani Purim, prema riječi pur. Zato prema svem sadržaju toga pisma i prema onome što su vidjeli i što im bijaše preneseno 27Židovi se neopozivo obvezaše i prihvatiše za se, za svoje potomke i za sve one koji se s njima budu udružili da će svake godine slaviti ta dva dana prema tom propisu i u to vrijeme. 28Te dane valja slaviti i njih se sjećati od pokoljenja do pokoljenja u svakoj obitelji, pokrajini i gradu; ti dani Purima ne smiju iščeznuti ispred Židova, ni spomen na njih biti izbrisan iz njihova roda. 29Kraljica Estera, kći Abihailova, i Židov Mordokaj pisali su to što snažnije da tako još jednom potkrijepe pismo o Purimu. 30Pisma su poslali svim Židovima u sto dvadeset i sedam pokrajina Ahasverova kraljevstva s porukom mira i vjernosti; 31da obdržavaju te dane Purima u njihovo određeno vrijeme, kako su to odredili Židov Mordokaj i kraljica Estera, i da drže post i molitve, onako kako su to oni obvezali sebe i svoje potomke. 32Tako Esterina naredba ozakoni ove propise Purima i to bî zapisano u knjigu. Estera - Est 9,20		 PUR V. BLAGDAN PURIM
85 Estera - Est 9,22 PUR kao dane u kojima su Židovi postigli spokoj od svojih neprijatelja i kao mjesec koji je bio pretvorio u radost njihovu tugu a u blagdan njihovo žalovanje. Neka ih slave gozbom i veseljem, izmjenjujući među sobom darove i dijeleći poklone ubogima.
86 37Proliše krv nevinu naokolo Svetišta i oskvrnuše sveto mjesto. 38Zbog njih pobjegoše žitelji jeruzalemski i grad postade naselje stranaca. Jeruzalem postade tuđina porodu svome, i djeca ga njegova napustiše. 39Svetište njegovo opustje k’o pustinja, blagdani mu se okrenuše u žalovanje, subote u porugu, a slava njegova u ništavilo. 40K’o nekoć slava njegova, namnožila mu se sramota, i sav se ponos njegov okrenu u tugovanje. Prva knjiga o Makabejcima - 1 Mak 1,39 OP Svetište njegovo opustje k’o pustinja, blagdani mu se okrenuše u žalovanje, subote u porugu, a slava njegova u ništavilo.
87 Antioh nameće poganske običaje
I napisa kralj proglas svemu svom kraljevstvu da svi moraju postati jedan narod i svaki mora ostaviti svoje običaje. 42I svi se narodi pokoriše kraljevoj naredbi. 43I mnogi Izraelci prihvatiše njegovo bogoštovlje i počeše žrtvovati idolima i ne svetkovati subotu. 44A kralj posla u Jeruzalem, i u ostale judejske gradove, poslanice po glasnicima da se svi imaju povesti za običajima tuđinaca koji su u zemlji, 45pa da se u Hramu dokinu paljenice, klanice i ljevanice; da se više ne svetkuju subote i blagdani; 46da se onečisti Svetište i sveti narod; 47da se podignu oltari, sveti gajevi i idoli pa da im se žrtvuju svinje i nečiste životinje; 48da se više ne obrezuju djeca, da se onečiste svakom nečistoćom i gnusobom 49i tako zaborave Zakon i izmijene sve običaje. 50Tko se ne pokori kraljevoj naredbi, osuđen je na smrt. 51Kralj je svem kraljevstvu napisao proglase takva sadržaja i postavio je nadglednike nad svim narodom da se to provede. Svim je judejskim gradovima, svakomu napose, zapovjedio da prinose žrtve. 52I pridružiše im se mnogi od naroda, svi oni koji su otpali od Zakona, i zla velika učiniše u zemlji. 53Takvi primoraše Izraela da se skriva u svakojakim zbježištima. Prva knjiga o Makabejcima - 1 Mak 1,45		 OP pa da se u Hramu dokinu paljenice, klanice i ljevanice; da se više ne svetkuju subote i blagdani;
88 Nikanorov poraz kod Adase
Nikanor je otišao iz Jeruzalema i utaborio se kod Bet Horona. Tu mu se pridružila sirijska vojska. 40Juda se pak utaborio kod Adase, sa tri tisuće ljudi. On se ovako pomolio: 41»Kad su te poslanici asirskoga kralja pohulili, izišao je tvoj anđeo i pobio njegovih sto osamdeset i pet tisuća. 42Tako danas satri pred nama tu vojsku da svi ostali znaju da je bezbožnički govorio protiv tvog svetišta i sudi mu po njegovoj zloći!« 43Vojske su zapodjele boj trinaestog dana mjeseca adara. Nikanorova vojska bijaše razbijena, a i on pade u bici. 44Kad su vojnici vidjeli da im je pao Nikanor, bacili su oružje i razbježali se. 45Židovi su ih gonili dan hoda, od Adase do okolice Gezera, trubeći za njima bojnim trubama. 46Iz svih okolnih judejskih sela izlazili su stanovnici i opkoljivali bjegunce. Ti su srtali jedni na druge. Svi su pali od mača, nijedan nije izbjegao. 47Uzeše plijen od njih. Zatim odsjekoše Nikanoru glavu i desnicu, koju je tako oholo dizao; odnijeli su ih i podigli na vidiku Jeruzalemu. 48Narod se silno radovao. Taj je dan slavio kao velik blagdan veselja. 49Odredili su da se taj dan slavi svake godine trinaestog adara. 50Tako se judejska zemlja malo smirila. Prva knjiga o Makabejcima - 1 Mak 7,48		 NIK Narod se silno radovao. Taj je dan slavio kao velik blagdan veselja.
89 10Jonatan se nastanio u Jeruzalemu i počeo ponovo zidati i obnavljati grad. 11Napose je poslenicima zapovjedio da se ponovno podigne bedem, a gora Sion okruži i utvrdi klesanim kamenjem; oni tako i učiniše. 12Pobjegli su stranci koji su se nalazili u tvrđavama što ih je sagradio Bakid. 13Svaki je od njih ostavio svoj položaj i vratio se u svoju zemlju. 14Jedino su u Betsuru ostali neki od onih koji su pogazili Zakon i zapovijedi: tu im bijaše utočište. 15Kralj Aleksandar dočuo je za obećanja što ih je Demetrije dao Jonatanu. Kazivali su mu i o ratovima i junaštvima kojima su se istakli on i njegova braća i o mukama koje su morali pretrpjeti. 16Povikao je: »Hoćemo li ikad naći takva čovjeka? Učinimo ga, dakle, svojim prijateljem i saveznikom!« 17Napisao mu je i poslao pismo ovako sastavljeno: 18»Kralj Aleksandar pozdravlja svog brata Jonatana. 19Čuli smo o tebi da si hrabar i moćan čovjek i da si dostojan da budeš naš prijatelj. 20Zato te danas postavljamo vrhovnim svećenikom tvog naroda i dajemo ti naslov kraljeva prijatelja (i ujedno mu posla grimiznu kabanicu i zlatnu krunu), da pristaješ uz nas i s nama sačuvaš prijateljstvo.« 21I Jonatan se odjenu svetom odjećom sedmoga mjeseca godine sto i šezdesete o Blagdanu sjenicâ. Skupio je zatim vojsku i nabavio mnogo oružja. Prva knjiga o Makabejcima - 1 Mak 10,21 BSJ I Jonatan se odjenu svetom odjećom sedmoga mjeseca godine sto i šezdesete o Blagdanu sjenicâ. Skupio je zatim vojsku i nabavio mnogo oružja.
90 Pismo Demetrija I. Jonatanu
Kad je Demetrije za to čuo, ožalosti se i reče: 23»Zašto smo dopustili da nas preteče Aleksandar i ugrabi prijateljstvo Židova i tako učvrsti svoj položaj? 24Pisat ću im i ja uvjerljivo i ponuditi im položaj i bogatstvo, ne bi li mi bili na pomoć.« 25I posla im pismo ovog sadržaja: »Kralj Demetrije pozdravlja židovski narod. 26Čuli smo i radujemo se što ste održali svoje ugovore sklopljene s nama i ostali nam vjerni prijatelji i što niste prešli k našim neprijateljima. 27Ostanite nam vjerni i dalje, a mi ćemo vam dobročinstvima vraćati ono što za nas budete činili. 28Oslobodit ćemo vas mnogih daća i podijelit ćemo vam darove. 29Već sad vas oslobađam i sve Židove razrješavam dažbina, poreza na sol i krunskog nameta. 30I trećinu zemaljskih proizvoda i polovicu plodova s drveća što mi pripadaju otpuštam od danas pa ubuduće judejskoj zemlji i trima pokrajinama što su joj pridijeljene u Samariji i Galileji – od današnjeg dana pa zauvijek. 31Jeruzalem neka je svet i slobodan sa svojim područjem, slobodan od svih desetina i daća. 32Odričem se posjedovanja jeruzalemske Tvrđe i predajem je vrhovnom svećeniku da u njoj smjesti ljude koje sâm izabere da je čuvaju. 33Otpuštam bez otkupa svaku judejsku osobu odvedenu u zarobljeništvo izvan judejske zemlje gdje se god u mom kraljevstvu nalazila. Hoću da svi budu slobodni od nameta, oni i njihova stoka. 34Neka svi blagdani, subote, mjeseci mlađaci i zakonski dani, a tako i tri dana prije i tri dana poslije blagdana, neka svi budu za sve Židove u mom kraljevstvu dani oprosta i oslobođenja. 35Nitko neće imati pravo da i u čemu progoni ili uznemiruje nekoga od vas. Prva knjiga o Makabejcima - 1 Mak 10,34		 OP Neka svi blagdani, subote, mjeseci mlađaci i zakonski dani,
91 Prva knjiga o Makabejcima - 1 Mak 10,34 OP a tako i tri dana prije i tri dana poslije blagdana, neka svi budu za sve Židove u mom kraljevstvu dani oprosta i oslobođenja.
92 6»Veliki svećenik Jonatan, narodno vijeće, svećenici i ostali narod židovski pozdravljaju svoju braću Spartance. 7Već prije poslao je Arije, koji je vladao među vama, velikom svećeniku Oniji pismo u kojem potvrđuje da ste naša braća, kako to pokazuje priloženi prijepis. 8Onija je s počastima dočekao čovjeka koji je bio poslan i primio je pismo koje je jasno govorilo o savezništvu i prijateljstvu. 9Što se nas tiče, iako nam to ne bi bilo potrebno budući da nam za utjehu stoje na raspolaganju svete knjige, 10pokušali smo nekoga poslati da se obnovi bratstvo i prijateljstvo koje nas s vama veže, da se ne otuđimo od vas, jer je proteklo mnogo vremena od vašeg poslanstva. 11Mi se vas neprestano sjećamo u svako doba i u svakoj prilici, o blagdanima i ostalim svečanim danima, kad prinosimo žrtve i molimo, kako se pristoji i dolikuje sjećati se braće. Prva knjiga o Makabejcima - 1 Mak 12,11 OP Mi se vas neprestano sjećamo u svako doba i u svakoj prilici, o blagdanima i ostalim svečanim danima, kad prinosimo žrtve i molimo, kako se pristoji i dolikuje sjećati se braće.
93 I. PISMA EGIPATSKIM ŽIDOVIMA
PRVO PISMO
Braću Židove u Egiptu pozdravljaju njihova braća Židovi iz Jeruzalema i iz židovske zemlje i žele im nepomućeni mir. 2Obasuo vas Bog dobročinstvima i spomenuo se svog Saveza s Abrahamom, Izakom i Jakovom, svojim vjernim slugama! 3Dao vam svima srce da ga štujete i njegovu volju vršite velikodušno i radosno! 4Otvorio vaše srce svom Zakonu i svojim zapovijedima i dao vam mir! 5Uslišao vam molitve, pomirio se s vama i ne ostavio vas u vrijeme nevolje! 6U ovaj trenutak mi se ovdje za vas molimo. 7Za kraljevanja Demetrijeva godine sto šezdeset i devete mi smo vam Židovi pisali ovo: »U nevoljama i jadima koji su zaredali u ovim godinama otkako su Jason i njegove pristalice izdali Svetu zemlju i kraljevstvo, 8zapalili Velika vrata i prolili nevinu krv, pomolili smo se Gospodinu i on nas je uslišao. Prinijeli smo žrtvu i najfinije brašno, upalili svjetiljke i postavili hljebove.« 9Sad vam pišemo da biste u mjesecu kislevu svetkovali Blagdan sjenicâ. Godine sto osamdeset i osme. Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 1,9		 BSJ Sad vam pišemo da biste u mjesecu kislevu svetkovali Blagdan sjenicâ. Godine sto osamdeset i osme.
94 Sveta vatra čudesno sačuvana
Dvadeset i petog kisleva svetkovat ćemo očišćenje Hrama, pa smo smatrali uputnim da vas o tom obavijestimo, kako biste i vi prikladno svetkovali Blagdan sjenicâ i vatre koja se pokazala kad je Nehemija, sagradivši Svetište i žrtvenik, prinio žrtve. 19Kad su, naime, naše oce odvodili u Perziju, tadašnji su pobožni svećenici uzeli žrtvenu vatru i sakrili je u udubinu sličnu presahlu bunaru. Spremili su je tako da nitko za to skrovište ne sazna. 20Poslije mnogo godina bî Božja volja da perzijski kralj pošalje Nehemiju: ovaj je dao da vatru potraže potomci onih svećenika koji su je sakrili. Ti izvijestiše da nisu našli vatre, nego nekakvu muljevitu vodu, a on im zapovjedi da je zahvate i donesu. 21Pošto je bilo pripravljeno sve za žrtvu, naloži Nehemija svećenicima da tom vodom poškrope drva i što je na njima. 22Tek što su to učinili, u trenutku zasja sunce, dotad zastrto oblakom, i buknu velika vatra, tako te se svi zadiviše. 23Dok je žrtva izgarala, svećenici su molili – svećenici i sav narod. Započinjao je Jonatan, a drugi su, zajedno s Nehemijom, nastavljali. 24Molitva je glasila ovako: »Gospode, Gospode Bože, stvoritelju svega, strašni, jaki, pravedni, milosrdni, jedini kralju, jedini dobri, 25jedini darežljivi, jedini pravedni, svemogući i vječni, koji spašavaš Izraela od svakog zla, koji si naše oce izabrao i posvetio, 26primi ovu žrtvu za sav svoj izraelski narod. Čuvaj svoju baštinu i posveti je! 27Sakupi one od nas koji su razasuti, izbavi one što robuju među poganima, pogledaj milostivo prezrene i pogrđene, tako da pogani spoznaju da si ti naš Bog! 28Kazni one koji nas ugnjetavaju i drsko vrijeđaju! 29Usadi svoj narod u svoje sveto mjesto, kao što je rekao Mojsije!« 30Svećenici pak pjevahu hvalospjeve. 31Kad je izgorjela žrtva, zapovjedi Nehemija da se preostala voda izlije na veliko kamenje. 32Kad su to izvršili, liznu plamen, ali ga upi jači sjaj vatre na žrtveniku. 33Razglasilo se to, i kralju perzijskom bî javljeno da se na mjestu gdje svećenici, odvedeni u sužanjstvo, bijahu sakrili oganj pojavila voda kojom su Nehemija i njegovi ljudi posvetili žrtve. 34Kralj nato provjeri događaj, dade ograditi to mjesto i uspostaviti svetište. 35Onima kojima ga je prepustio dao je udio u velikim prihodima koje je odande izvlačio. 36Nehemija i njegovi ljudi to su mjesto prozvali Neftar, što znači »očišćenje«, ali se ono općenito zove Neftaj. Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 1,18		 BSJ Dvadeset i petog kisleva svetkovat ćemo očišćenje Hrama, pa smo smatrali uputnim da vas o tom obavijestimo, kako biste i vi prikladno svetkovali Blagdan sjenicâ i vatre koja se pokazala kad je Nehemija, sagradivši Svetište i žrtvenik, prinio žrtve.
95 Uspostava poganskih obreda
Nedugo potom posla kralj Atenjanina Geronta da Židove prisiljava da krše zakone otaca i da se više u svom životu ne ravnaju po Božjim zakonima; 2pa da oskvrne jeruzalemski Hram i pridijeli ga olimpskom Zeusu, a onaj na Gerizimu Zeusu Gostoljubivom, kako su to tražili stanovnici tog mjesta. 3Narodu je bilo teško i nepodnosivo toliko zlo. 4Pogani ispuniše Hram raspuštenošću i pijankama. Zabavljali su se s djevojčurama i u svetim se predvorjima upuštali sa ženama. Štoviše, u samu su unutrašnjost unosili koješta zabranjeno. 5Žrtvenik su natovarili nedopuštenim žrtvama koje su zakoni branili. 6Čak nije bilo dopušteno svetkovati subotu, niti slaviti djedovske svetkovine otaca, niti se uopće itko smio priznavati Židovom. 7Naprotiv, silom su ih tjerali na mjesečne žrtvene gozbe u spomen kraljeva rođendana, a kad se slavio Dionizov blagdan, morali su ovjenčani bršljanom izići u Dionizovu povorku. 8Na Ptolemejev poticaj izišla je naredba da se i u susjednim helenskim gradovima jednako postupa sa Židovima, pa da i oni sudjeluju u obrednim gozbama, 9a da se ubiju oni koji ne prihvaćaju helenskih običaja. Bilo je očito kakva je nevolja nastala. 10Tako su bile izvedene pred sud dvije žene koje su obrezale svoju djecu. Objesili su im dojenčad o dojke te su ih javno vodili gradom, a onda strmoglavili sa zidina. 11Drugi se sastajali u obližnjim špiljama da potajno svetkuju sedmi dan: prokazali su ih Filipu te ih zajedno spališe; iz poštovanja prema tome svetom danu, oni se nisu ni branili. Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 6,7		 POGANI Naprotiv, silom su ih tjerali na mjesečne žrtvene gozbe u spomen kraljeva rođendana, a kad se slavio Dionizov blagdan, morali su ovjenčani bršljanom izići u Dionizovu povorku.
96 Očišćenje Hrama
Dotle je Makabej sa svojim drugovima, pod vodstvom Gospodinovim, opet zauzeo Hram i grad. 2Srušili su žrtvenike što su ih po trgu sagradili tuđinci i uništili su posvećene gajeve. 3Potom su očistili Hram i podigli drugi žrtvenik; nda su iskresali vatru iz kamena i tom vatrom, nakon prijekida od dvije godine, prinijeli žrtvu; ujedno su obnovili prinos kâda, zapalili svjetiljke i izložili prinesene hljebove. 4Kad su sve to izvršili, pali su ničice i stali moliti Gospodina da više nikada ne dopusti da padnu u takve nevolje, nego, ako kad i sagriješe, neka ih primjerno kazni, ali neka ih ne predaje bogohulnim i divljim narodima. 5Čišćenje Hrama palo je upravo na isti dan i mjesec u koji su ga pogani i oskvrnuli, na dvadeset i peti dan kisleva. 6Svetkovali su to razdragano osam dana, onako kao i Blagdan sjenicâ, sjećajući se kako su nedavno, na Blagdan sjenicâ, boravili u planinama i špiljama kao divlje zvijeri. 7Zato su, noseći bršljanom ovijene štapove, zelene grančice i palme, zahvaljivali hvalospjevima Onomu koji je sretno proveo očišćenje svoga Svetog mjesta. 8Ujedno su javno zaključili i izglasali da sav židovski narod treba da te dane svake godine slavi. Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 10,6		 BSJ Svetkovali su to razdragano osam dana, onako kao i Blagdan sjenicâ,
97 Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 10,6 BSJ sjećajući se kako su nedavno, na Blagdan sjenicâ, boravili u planinama i špiljama kao divlje zvijeri. 
98 Povratak putem Efrona i Scitopolisa
Pošto je ove pobijedio i uništio, pošao je s vojskom i na utvrđeni grad Efron, u kojem bijaše Lizanija s četama najrazličitijih narodnosti. Kršni mladići poredani pred zidovima borili se snažno, a unutra bilo je mnogo bojnih naprava i zaliha bacača. 28Ali zazvavši u pomoć Svemogućega koji svojom moći lomi neprijateljske snage, Židovi osvojiše grad i pobiše u njemu oko dvadeset i pet tisuća stanovnika. 29Podigavši se odande, uputiše se protiv Scitopolisa, koji je od Jeruzalema udaljen šest stotina stadija. 30Ali su ondje naseljeni Židovi posvjedočili da su stanovnici Scitopolisa s njima vrlo prijazni te su ih u teškim vremenima susretljivo primali. 31Juda i njegovi zahvališe im, potičući ih da se i ubuduće pokažu blagonakloni prema njihovu narodu. Stigoše u Jeruzalem nešto prije Blagdana sedmicâ. Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 12,31		 BS Juda i njegovi zahvališe im, potičući ih da se i ubuduće pokažu blagonakloni prema njihovu narodu. Stigoše u Jeruzalem nešto prije Blagdana sedmicâ.
99 Borba protiv Gorgije
Poslije blagdana Pedesetnice udariše na idumejskog vojskovođu Gorgiju. 33Taj je izišao sa tri tisuće pješaka i četiri stotine konjanika. 34U boju pade izvjestan broj Židova. 35Neki Dositej, konjanik iz redova Tubijanaca, čovjek hrabar, uhvati Gorgiju. Držeći ga za plašt, silom ga je vukao da prokletnika zarobi živa; ali na nj naletje neki trački konjanik i odsiječe mu ruku u ramenu. Gorgija pobježe u Marisu. 36Kako su se Ezdrinovi ljudi od dugog vojevanja izmorili, Juda zamoli Gospodina da im u boju bude pomoćnik i vođa. 37Potom jezikom otaca zaklikta što mu grlo dade i zapjeva hvalospjeve te nenadano napade Gorgijine ljude i natjera ih u bijeg. Druga knjiga o Makabejcima - 2 Mak 12,32		 BS Poslije blagdana Pedesetnice udariše na idumejskog vojskovođu Gorgiju.
100 Za Blagdan sjenicâ Zborovođi. Po napjevu »Tijesci«. Asafov.
2Kliknite Bogu, našoj jakosti, kličite Bogu Jakovljevu! Psalmi - Ps 81,1		 BS Za Blagdan sjenicâ
101 Obred za Blagdan sjenicâ
Aleluja! Zahvaljujte Jahvi jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova! 2Neka rekne dom Izraelov: »Vječna je ljubav njegova!« 3Neka rekne dom Aronov: »Vječna je ljubav njegova!« 4Svi koji se Jahve boje neka reknu: »Vječna je ljubav njegova!« Psalmi - Ps 118,1		 BS Obred za Blagdan sjenicâ
102 Nejednakost
Zašto je dan od dana uzvišeniji, kad im svima kroz godinu svjetlost od sunca dolazi? 8Zato što su u misli Gospodnjoj razdijeljeni, Gospod je razlučio doba i blagdane. 9Neke je uzvisio i posvetio, a druge uvrstio u dane obične. 10I svi su ljudi od blata, i Adam je od zemlje stvoren. Knjiga Sirahova - Sir 33,8		 OP Zato što su u misli Gospodnjoj razdijeljeni, Gospod je razlučio doba i blagdane.
103 Mjesec
I mjesec tako, uvijek točan, označuje vrijeme i vječni je znak. 7Mjesec označuje blagdane, to svjetlilo koje se smanjuje kad postane puno. 8Od njega mjesec dobiva svoje ime. On čudesno raste u mijenama svojim, stijeg vojske nebeske što blista na svodu nebesa. Knjiga Sirahova - Sir 43,7		 OP Mjesec označuje blagdane, to svjetlilo koje se smanjuje kad postane puno.
104 8U svakome svom djelu slavio je Svetog svevišnjeg riječima hvale; pjevao je svim srcem svojim i ljubio Tvorca svoga. 9Pred žrtvenik je postavio glazbala da zvucima njihovim zasladi pjesmu. 10Blagdanima je sjajnost dodao i savršeno uresio svetkovine, proslavljao sveto ime Gospodnje, i Svetište je odzvanjalo već od zore. 11Zato mu Gospod grijehe oprosti i podiže dovijeka silu njegovu i dade mu savez kraljevski, slavni prijestol u Izraelu. Knjiga Sirahova - Sir 47,10 OP Blagdanima je sjajnost dodao i savršeno uresio svetkovine, proslavljao sveto ime Gospodnje, i Svetište je odzvanjalo već od zore.
105 O Jeruzalemu
Teško Arielu! Arielu, gradu što ga opkoli David! Nek’ se niže godina na godinu, nek’ se izredaju blagdani, 2pa ću pritisnuti Ariel i nastat će jauk i lelek. Za mene ćeš biti ariel, 3opkolit ću te kao David, rovovima okružiti, suprot tebi nasipe ću dići. Izaija - Iz 29,1		 OP Teško Arielu! Arielu, gradu što ga opkoli David! Nek’ se niže godina na godinu, nek’ se izredaju blagdani,
106 Propast Asirije
Gle, ime Jahve izdaleka dolazi, gnjev njegov gori, dim je neizdrživ. Usne su mu pune jarosti, jezik mu oganj što proždire. 28Dah mu je kao potok nabujali što do grla seže. On dolazi da prosije narode rešetom zatornim, da stavi uzde zavodljive u čeljusti naroda. 29Tad će vam pjesma biti kao u noćima blagdanskim, kad su srca vesela kao u onoga koji uza zvuke frule hodočasti na goru Jahvinu, k Stijeni Izraelovoj. Izaija - Iz 30,29		 OP Tad će vam pjesma biti kao u noćima blagdanskim, kad su srca vesela kao u onoga koji uza zvuke frule hodočasti na goru Jahvinu, k Stijeni Izraelovoj.
107 Slavna budućnost
Oči će ti gledati kralja u njegovoj ljepoti, promatrat će zemlju nepreglednu. 18Srce će ti u strahu misliti: »Gdje li je onaj što je brojio, gdje li onaj što je mjerio, gdje li onaj što je prebrajao mladiće?« 19Nećeš više vidjeti divljega naroda, naroda nerazumljiva i neshvatljiva govora, jezika strana što ga nitko ne razumije. 20Pogledaj na Sion, grad blagdana naših: oči će ti Jeruzalem vidjeti, prebivalište zaštićeno, šator što se ne prenosi, kojem se kolčići nikad ne vade, nit’ mu se ijedno uže otkida. Izaija - Iz 33,20		 OP Pogledaj na Sion, grad blagdana naših: oči će ti Jeruzalem vidjeti, prebivalište zaštićeno, šator što se ne prenosi, kojem se kolčići nikad ne vade, nit' mu se ijedno uže otkida.
108 Tužaljke - Tuž 2,7 OP Svoj oltar je Gospod odbacio, zgadilo mu se Svetište njegovo. U ruke neprijatelja je predao bedeme svoje i dvorove. Bučili su u Domu Jahvinu, kao u dan blagdanji.
109 8Desetoga dana mjeseca sivana Baruh je spasio posuđe kuće Gospodnje što bijaše ugrabljeno iz Hrama da bi ga odnio natrag u zemlju Judinu – srebrno posuđe što ga je načinio Sidkija, sin Jošijin, kralj Judin, 9kad je Nabukodonozor, kralj babilonski, odveo iz Jeruzalema i u Babilon doveo Jekoniju s knezovima, ključarima, mogućnicima i svim narodom. 10I napisaše: »Evo, šaljemo vam novac da njime kupite žrtve paljenice i tamjan; pripravite žrtve i prinesite ih za grijehe na žrtveniku Gospoda, Boga našega. 11I molite se za život Nabukodonozora, kralja babilonskog, i za život sina njegova Baltazara da im dani na zemlji budu kao dani neba; 12neka nam Gospod dade snage i prosvijetli oči naše da bismo živjeli u sjeni Nabukodonozora, kralja babilonskog, i u sjeni njegova sina Baltazara, da bismo ih dugo služili te našli milost pred njima. 13Molite se i za nas Gospodu, Bogu našem, jer smo ga uvrijedili i do danas se gnjev i srdžba Gospodnja nije odvratila od nas. 14Čitajte, dakle, knjigu koju vam šaljemo i obznanite je u kući Gospodnjoj, na blagdan i u dane zborovanja. Baruh - Bar 1,14 OP Čitajte, dakle, knjigu koju vam šaljemo i obznanite je u kući Gospodnjoj, na blagdan i u dane Zborovanja.
110 33Ovako govori Jahve Gospod: ‘A kad vas očistim od svih bezakonja vaših, napučit ću opet vaše gradove i sagraditi razvaline; 34opustjela zemlja, nekoć pustinja naočigled svakom prolazniku, bit će opet obrađena. 35Tada će se reći: ‘Evo zemlje što bijaše pusta, a postade kao vrt edenski! Gle gradova što bijahu pusti, same razvaline i ruševine, a sada su utvrđeni i napučeni!’ 36I narodi oko vas koji preostanu znat će da ja, Jahve, razvaljeno opet gradim, i što bî opustošeno, opet sadim. Ja, Jahve, rekoh i učinit ću!’ 37Ovako govori Jahve Gospod: ‘Još će ovo moliti dom Izraelov: da im ljudstvo namnožim kao stada. 38Kao svetim stadima, kao stadima blagdanskih dana u Jeruzalemu, gradovi, nekoć razvaline, napučit će se ljudstvom. I znat će da sam ja Jahve.’« Ezekiel - Ez 36,38 OP Kao svetim stadima, kao stadima blagdanskih dana u Jeruzalemu, gradovi, nekoć razvaline, napučit će se ljudstvom. I znat će da sam ja Jahve."
111 Pravila o svećenicima
‘Svećenici leviti, potomci Sadokovi, koji su mi vjerno služili u mojem svetištu kad su ono sinovi Izraelovi odlutali od mene – oni smiju pristupati k meni da mi služe: služit će preda mnom prinoseći mi pretilinu i krv’ – riječ je Jahve Gospoda. 16‘Oni smiju ulaziti u moje svetište i pristupati k mojem stolu da mi služe i da vrše službu. 17Kad budu ulazili na vrata unutrašnjega predvorja, neka obuku lanene haljine: neka ne bude na njima ništa vuneno kad služe na vratima unutrašnjega predvorja i Doma. 18Na glavama neka nose lanene kape, oko bokova hlače lanene: neka se ne pašu ničim od čega bi se znojili. 19Kad izlaze u vanjsko predvorje k narodu, neka svuku haljine u kojima su služili i neka ih ostave u prostorijama Svetišta, a neka obuku druge haljine, da ne posvete puk svojim haljinama. 20I neka ne briju glave, a ni bujne kose neka ne puštaju, nego neka strigu kosu. 21I nijedan svećenik, kad mu je poći u unutrašnje predvorje, neka ne pije vina. 22Neka se ne žene udovicom ili puštenicom, nego samo djevojkom iz roda Izraelova ili udovicom svećenikovom. 23Neka mi narod uče razlikovati sveto od nesvetoga, lučiti nečisto od čistoga. 24U parnicama oni neka budu suci: neka sude po mojim zakonima; i neka čuvaju zakone i uredbe o svim mojim blagdanima i neka svetkuju moje subote. Ezekiel - Ez 44,24		 OP U parnicama oni neka budu suci: neka sude po mojim zakonima; i neka čuvaju zakone i uredbe o svim mojim blagdanima i neka svetkuju moje subote.
112 Prinosi i žrtve
‘Ovo je prinos koji ćete prinositi: šestinu efe od svakoga homera pšenice i šestinu efe od svakoga homera ječma. 14A za ulje ova je uredba: desetina bata od svakoga kora – deset bata jedan je kor. 15Od svakoga stada od dvije stotine ovaca sa sočnih izraelskih pašnjaka po jednu ovcu za žrtvu prinosnicu, paljenicu i pričesnicu – vama za pomirenje’ – riječ je Jahve Gospoda. 16‘Sav narod zemlje duguje ovaj prinos knezu Izraelovu. 17A knez je dužan davati žrtve paljenice, prinosnice i ljevanice za svetkovine i za mlađake, za subote i blagdane doma Izraelova: on neka se postara za okajnicu, za pomirnicu, prinosnicu, paljenicu i pričesnicu za pomirenje doma Izraelova.’« Ezekiel - Ez 45,17		 OP A knez je dužan davati žrtve paljenice, prinosnice i ljevanice za svetkovine i za mlađake, za subote i blagdane doma Izraelova: on neka se postara za okajnicu, za pomirnicu, prinosnicu, paljenicu i pričesnicu za pomirenje doma Izraelova.'
113 Svetkovanje Pashe
»Ovako govori Jahve Gospod: ‘Prvoga mjeseca, prvoga dana u mjesecu, uzmi june bez mane i okaj njime Svetište. 19Svećenik neka uzme krvi te žrtve okajnice i neka njome pomaže dovratnike Doma i sva četiri ugla pojasa žrtveničkoga i dovratnike vrata unutrašnjega predvorja. 20Tako neka učini i sedmoga dana istoga mjeseca za svakoga koji je sagriješio iz slabosti i neznanja. Tako ćete dovršiti pomirenje Doma. 21Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, svetkujte Pashu, sedmodnevni blagdan, kad se blaguju beskvasni hljebovi. 22Toga dana neka knez za se i za sav puk zemlje prinese june za okajnicu. 23Sedam dana blagdana neka prinosi za paljenicu Jahvi sedam junčića i sedam ovnova bez mane – svaki dan tih sedam dana – i svaki dan jarca kao okajnicu. 24A kao prinosnicu neka prinese efu po svakom juncu i efu po ovnu i hin ulja na svaku efu.’ Ezekiel - Ez 45,18		 PASHA Svetkovanje Pashe
114 Ezekiel - Ez 45,21 PASHA Prvoga mjeseca, četrnaestoga dana u mjesecu, svetkujte Pashu,
115 Ezekiel - Ez 45,21 PASHA sedmodnevni blagdan, kad se blaguju beskvasni hljebovi.
116 Ezekiel - Ez 45,23 PASHA Sedam dana blagdana neka prinosi za paljenicu Jahvi sedam junčića i sedam ovnova bez mane - svaki dan tih sedam dana - i svaki dan jarca kao okajnicu.
117 Svetkovanje Blagdan sjenicâ
‘Sedmoga mjeseca, petnaestoga dana u mjesecu, neka o blagdanu isto toliko prinosi sedam dana: isto toliko okajnica, paljenica, prinosnica i ulja.’« Ezekiel - Ez 45,25		 BSJ Svetkovanje Blagdan sjenicâ
118 Ezekiel - Ez 45,25 BSJ Sedmoga mjeseca, petnaestoga dana u mjesecu, neka o blagdanu isto toliko prinosi sedam dana: isto toliko okajnica, paljenica, prinosnica i ulja.
119 Svetkovanje subote i mlađaka
Ovako govori Jahve Gospod: 'Vrata unutrašnjega predvorja, koja gledaju na istok, neka budu zatvorena šest radnih dana, a neka se otvaraju u dan subotnji; i u dan mlađaka neka se otvaraju. 2Knez neka ulazi kroz njihov trijem i neka stane kod dovratnika; svećenici će tada prinijeti njegovu paljenicu i pričesnicu, a on će se pokloniti na pragu vrata i izaći. Neka se vrata ne zatvaraju do večeri. 3Na ulazu istih vrata subotom i na mlađake klanjat će se Jahvi puk zemlje. 4Paljenica koju će knez subotom prinositi Jahvi neka bude: šest jaganjaca bez mane, ovan bez mane. 5A prinosnica neka bude efa po ovnu, a po jaganjcu koliko i kako tko može i hin ulja po efi. 6Na dan mlađaka neka se prinese june bez mane, šest jaganjaca i ovan bez mane. 7A za prinosnicu neka se prinese efa po junetu, efa po ovnu, a po jaganjcu koliko tko može i hin ulja po efi. Ezekiel - Ez 46,1		 SUB Svetkovanje subote i mlađaka
120 Razni propisi
‘Kad knez bude ulazio, neka ulazi kroz trijem vrata i istim putem neka izlazi. 9A kad puk zemlje o blagdanima dolazi pred Jahvu, onaj koji na sjeverna vrata uđe da se pokloni neka izađe na južna, a tko uđe na južna neka izađe na sjeverna: neka se ne vraća na vrata na koja je ušao, nego neka izađe na suprotna. 10I knez neka bude s njima: kad oni ulaze, neka i on uđe i neka izađe kad oni izlaze. 11O blagdanima i svetkovinama neka se kao prinosnica prinese efa po juncu i efa po ovnu, a po jaganjcu koliko tko može i hin ulja po efi. 12Kad knez želi prinijeti dobrovoljnu paljenicu ili dobrovoljnu pričesnicu Jahvi, neka mu se otvore vrata koja gledaju na istok, pa neka prinese paljenicu i svoju pričesnicu kao na dan subotnji; potom neka iziđe, a kad iziđe, neka se zatvore vrata. Ezekiel - Ez 46,9		 OP A kad puk zemlje o blagdanima dolazi pred Jahvu, onaj koji na sjeverna vrata uđe da se pokloni neka izađe na južna, a tko uđe na južna neka izađe na sjeverna: neka se ne vraća na vrata na koja je ušao, nego neka izađe na suprotna.
121 Ezekiel - Ez 46,11 OP O blagdanima i svetkovinama neka se kao prinosnica prinese efa po juncu i efa po ovnu, a po jaganjcu koliko tko može i hin ulja po efi.
122 24A deset rogova: Od ovoga kraljevstva nastat će deset kraljeva, a iza njih će se podići jedan drugi različit od onih prvih – i oborit će tri kralja. 25On će huliti na Svevišnjega, zatirati Svece Svevišnjega; pomišljat će da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci će biti predani u njegove ruke na jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena. 26Tada će sjesti Sud, vlast mu oduzeti, razoriti, sasvim uništiti. Daniel - Dn 7,25 OP On će huliti na Svevišnjega, zatirati Svece Svevišnjega; pomišljat će da promijeni blagdane i Zakon, i Sveci će biti predani u njegove ruke na jedno vrijeme i dva vremena i polovinu vremena.
123 11Stoga ću uzeti natrag svoje žito u svoje vrijeme i svoj mošt u pravi čas; oduzet ću svoju vunu i svoj lan kojima je imala pokriti golotinju svoju; 12sad ću joj otkriti sramotu na oči njenih milosnika, i nitko je iz moje neće izbaviti ruke. 13Učinit ću kraj svim njenim veseljima, svetkovinama, mlađacima, subotama i svim blagdanima njezinim. Hošea - Hoš 2,13 OP Učinit ću kraj svim njenim veseljima, svetkovinama, mlađacima, subotama i svim blagdanima njezinim.
124 Nevolje izgnanstva
Ne raduj se, Izraele, ne kliči k’o drugi narodi; bludu se oda, jer, ostavivši Boga svoga, zavolio si plaću bludničku po svim gumnima žitnim. 2Ni gumno ni kaca neće ih hraniti, i mlado će ih vino prevariti. 3Neće više živjeti u zemlji Jahvinoj, Efrajim će se vratiti u Egipat i nečista će jela jesti u Asuru. 4Neće više Jahvi lijevati vina, nit’ će mu prinositi žrtve svoje; kruh će im biti kao kruh žalosti, i nečist će biti tko ga bude jeo; jer njihov je kruh samo za njih, neće ući u dom Jahvin. 5Što ćete činiti na dan blagdanski, na dan svetkovine Jahvine? Hošea - Hoš 9,5		 OP Što ćete činiti na dan blagdanski, na dan svetkovine Jahvine?
125 Protiv izvanjskoga bogoštovlja
»Mrzim i prezirem vaše blagdane i nisu mi mile vaše svečanosti. 22Paljenice kad mi prinosite, prinosnice mi vaše nisu mile, na pričesnice se od ugojenih telaca vaših i ne osvrćem. 23Uklonite od mene dreku svojih pjesama, neću da slušam zvuke vaših harfa. Amos - Am 5,21		 OP Mrzim i prezirem vaše blagdane i nisu mi mile vaše svečanosti.
126 Judeji
Gledajte, preko gora hrli glasnik, on naviješta: »Spasenje!« Svetkuj svoje blagdane, Judo, ispuni svoje zavjete, jer Belijal više neće prolaziti po tebi, on je sasvim zatrt. 3Da, Jahve će obnoviti vinograd Jakovljev i vinograd Izraelov. Pljačkaši ih opljačkali, mladice im potrli. Nahum - Nah 2,1		 OP Gledajte, preko gora hrli glasnik,on naviješta: "Spasenje!" Svetkuj svoje blagdane, Judo, ispuni svoje zavjete, jer Belijal više neće prolaziti po tebi, on je sasvim zatrt.
127 18Dođe mi riječ Jahve nad vojskama: 19»Ovako govori Jahve nad vojskama: Post četvrtoga, post petoga, post sedmoga i post desetoga mjeseca postat će za dom Jahvin radost, veselje i veseli blagdani. Ali ljubite istinu i mir!« 20»Ovako govori Jahve nad vojskama: Još će dolaziti narodi i stanovnici mnogih gradova. 21Stanovnici jednoga grada ići će u drugi govoreći: ‘Hajde da idemo moliti lice Jahvino i tražiti Jahvu nad vojskama!’ Ići ću i ja! 22I doći će mnogi puk i moćni će narodi tražiti Jahvu nad vojskama u Jeruzalemu i moliti lice Jahvino. 23Ovako govori Jahve nad vojskama: U one će dane deset ljudi od naroda svih jezika hvatati jednog Židova za skut govoreći: ‘Idemo s vama, jer čusmo da je s vama Bog.’« Zaharija - Zah 8,19 OP "Ovako govori Jahve nad Vojskama: Post četvrtoga, post petoga, post sedmoga i post desetoga mjeseca postat će za Dom Jahvin radost, veselje i veseli blagdani. Ali ljubite istinu i mir!"
128 16Tko preživi od svih naroda koji dođu na Jeruzalem, uzlazit će godimice da se pokloni pred Kraljem, Jahvom nad vojskama, i da slave Blagdan sjenicâ. 17Ako koje pleme zemlje ne uzađe u Jeruzalem da se pokloni pred Kraljem, Jahvom nad vojskama, neće biti kiše za njega. 18Ako li pleme egipatsko ne uzađe i ne dođe, stići će ga isti udarac kojim će Jahve udariti narode koji ne bi uzašli svetkovati Blagdan sjenicâ. 19Takva će biti kazna Egiptu i svim narodima koji ne budu uzašli da svetkuju Blagdan sjenicâ. 20U onaj dan stajat će na konjskim praporcima »Jahvi posvećen«; a u domu Jahvinu bit će lonci kao žrtvene čaše pred žrtvenikom; 21i svaki će lonac u Jeruzalemu i u Judeji biti posvećen Jahvi nad vojskama – svi koji budu htjeli žrtvovati uzimat će ih i kuhati u njima. I u dan onaj neće više biti trgovaca u domu Jahve nad vojskama. Zaharija - Zah 14,16 BSJ Tko preživi od svih naroda koji dođu na Jeruzalem, uzlazit će godimice da se pokloni pred Kraljem, Jahvom nad Vojskama, i da slave Blagdan sjenica.
129 Zaharija - Zah 14,18 BSJ Ako li pleme egipatsko ne uzađe i ne dođe, stići će ga isti udarac kojim će Jahve udariti narode koji ne bi uzašli svetkovati Blagdan sjenica.
130 Zaharija - Zah 14,19 BSJ Takva će biti kazna Egiptu i svim narodima koji ne budu uzašli da svetkuju Blagdan sjenica.
131 Zavjera protiv Isusa
(Mk 14, 1–2; Lk 22, 1–2; Iv 11, 45–53)
I kad Isus završi sve te besjede, reče svojim učenicima: 2»Znate da je za dva dana Pasha, i Sin Čovječji predaje se da se razapne.« 3Uto se sabraše glavari svećenički i starješine narodne u dvoru velikoga svećenika imenom Kajfe 4i zaključiše Isusa na prijevaru uhvatiti i ubiti. 5Jer se govorilo: »Nikako ne o Blagdanu da ne nastane pobuna u narodu.« Evanđelje po Mateju - Mt 26,5		 PASHA Jer se govorilo: "Nikako ne o Blagdanu da ne nastane pobuna u narodu."
132 Pred Pilatom
(Mk 15, 2–15; Lk 23, 3–5. 13–25; Iv 18, 33 – 19, 16)
Dovedoše dakle Isusa pred upravitelja. Upita ga upravitelj: »Ti li si kralj židovski?« On odgovori: »Ti kažeš.« 12I dok su ga glavari svećenički i starješine narodne optuživale, ništa nije odgovarao. 13Tada mu reče Pilat: »Ne čuješ li što sve protiv tebe svjedoče?« 14I ne odgovori mu ni na jednu riječ te se upravitelj silno čudio. 15A o Blagdanu upravitelj je običavao svjetini pustiti jednoga uznika, koga bi već htjeli. 16Tada upravo bijaše u njih poznati uznik zvani Baraba. 17Kad se dakle sabraše, reče im Pilat: »Koga hoćete da vam pustim: Barabu ili Isusa koji se zove Krist?« 18Znao je doista da ga predadoše iz zavisti. Evanđelje po Mateju - Mt 27,15		 PASHA A o Blagdanu upravitelj je običavao svjetini pustiti jednoga uznika, koga bi već htjeli.
133 Zavjera protiv Isusa
(Mt 26, 1–5; Lk 22, 1–2; Iv 11, 45–53)
Za dva dana bijaše Pasha i Beskvasni kruhovi. Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da ga na prijevaru uhvate i ubiju. 2Jer se govorilo: »Nikako ne na Blagdan da ne nastane pobuna naroda.« Evanđelje po Marku - Mk 14,1		 PASHA Za dva dana bijaše Pasha
134 Evanđelje po Marku - Mk 14,1 BBK i Beskvasni kruhovi. Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da ga na prijevaru uhvate i ubiju.
135 Evanđelje po Marku - Mk 14,2 PASHA Jer se govorilo: "Nikako ne na Blagdan da ne nastane pobuna naroda."
136 Pred Pilatom
(Mt 27, 1–2. 11–26; Lk 23, 1–5. 13–25; Iv 18, 28 – 19, 16)
Odmah izjutra glavari svećenički zajedno sa starješinama i pismoznancima – cijelo Vijeće – upriličili su vijećanje pa Isusa svezali, odveli i predali Pilatu. 2I upita ga Pilat: »Ti li si kralj židovski?« On mu odgovori: »Ti kažeš.« 3I glavari ga svećenički teško optuživahu. 4Pilat ga opet upita: »Ništa ne odgovaraš? Gle, koliko te optužuju.« 5A Isus ništa više ne odgovori te se Pilat čudio. 6O Blagdanu bi im pustio uznika koga bi zaiskali. 7A zajedno s pobunjenicima koji u pobuni počiniše umorstvo bijaše u okove bačen čovjek zvani Baraba. 8I uziđe svjetina te poče od Pilata iskati ono što im običavaše činiti. 9A on im odgovori: »Hoćete li da vam pustim kralja židovskoga?« 10Znao je doista da ga glavari svećenički bijahu predali iz zavisti. 11Ali glavari svećenički podjare svjetinu da traži neka im radije pusti Barabu. 12Pilat ih opet upita: »Što dakle da učinim s ovim kojega zovete kraljem židovskim?« 13A oni opet povikaše: »Raspni ga!« 14Reče im Pilat: »Ta što je zla učinio?« Povikaše još jače: »Raspni ga!« 15Hoteći ugoditi svjetini, Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbičeva i preda da se razapne. Evanđelje po Marku - Mk 15,6		 PASHA O Blagdanu bi im pustio uznika koga bi zaiskali.
137 Isus među učiteljima
Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem. 42Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom. 43Kad su minuli ti dani, vraćahu se oni, a dječak Isus osta u Jeruzalemu, a da nisu znali njegovi roditelji. 44Uvjereni da je među suputnicima, odoše dan hoda, a onda ga stanu tražiti među rodbinom i znancima. 45I kad ga ne nađu, vrate se u Jeruzalem tražeći ga. 46Nakon tri dana nađoše ga u Hramu gdje sjedi posred učiteljâ, sluša ih i pita. 47Svi koji ga slušahu bijahu zaneseni razumnošću i odgovorima njegovim. 48Kad ga ugledaše, zapanjiše se, a majka mu njegova reče: »Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili.« 49A on im reče: »Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?« 50Oni ne razumješe riječi koju im reče. Evanđelje po Luki - Lk 2,41		 PASHA Njegovi su roditelji svake godine o blagdanu Pashe išli u Jeruzalem.
138 Evanđelje po Luki - Lk 2,42 PASHA Kad mu bijaše dvanaest godina, uziđoše po običaju blagdanskom.
139 Zavjera protiv Isusa i Judina izdaja
(Mt 26, 1–5. 14–16; Mk 14, 1–2. 10–11; Iv 11, 45–53)
Bližio se Blagdan beskvasnih kruhova zvan Pasha. 2Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da Isusa smaknu jer se bojahu naroda. 3A Sotona uđe u Judu zvanog Iškariotski koji bijaše iz broja dvanaestorice. 4On ode i ugovori s glavarima svećeničkim i zapovjednicima kako da im ga preda. 5Oni se povesele i ugovore da će mu dati novca. 6On pristade. Otada je tražio priliku da im ga preda mimo naroda. Evanđelje po Luki - Lk 22,1		 BBK Bližio se Blagdan beskvasnih kruhova
140 Zavjera protiv Isusa i Judina izdaja
(Mt 26, 1–5. 14–16; Mk 14, 1–2. 10–11; Iv 11, 45–53)
Bližio se Blagdan beskvasnih kruhova zvan Pasha. 2Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da Isusa smaknu jer se bojahu naroda. 3A Sotona uđe u Judu zvanog Iškariotski koji bijaše iz broja dvanaestorice. 4On ode i ugovori s glavarima svećeničkim i zapovjednicima kako da im ga preda. 5Oni se povesele i ugovore da će mu dati novca. 6On pristade. Otada je tražio priliku da im ga preda mimo naroda. Evanđelje po Luki - Lk 22,1		 PASHA zvan Pasha.
141 2. BLAGDAN PASHE
Čišćenje Hrama
(Mt 21, 12–13; Mk 11, 15–17; Lk 19, 45–46)
Blizu bijaše židovska Pasha. Stoga Isus uziđe u Jeruzalem. 14U Hramu nađe prodavače volova, ovaca i golubova i mjenjače gdje sjede. 15I načini bič od užetâ te ih sve istjera iz Hrama zajedno s ovcama i volovima. Mjenjačima rasu novac i stolove isprevrta, 16a prodavačima golubova reče: »Nosite to odavde i ne činite od kuće Oca mojega kuću trgovačku.« 17Prisjetiše se njegovi učenici da je pisano: Izjeda me revnost za Dom tvoj. 18Nato se umiješaju Židovi i upitaju ga: »Koje nam znamenje možeš pokazati da to smiješ činiti?« 19Odgovori im Isus: »Razvalite ovaj hram i ja ću ga u tri dana podići.« 20Rekoše mu nato Židovi: »Četrdeset i šest godina gradio se ovaj Hram, a ti da ćeš ga u tri dana podići?« 21No on je govorio o hramu svoga tijela. 22Pošto uskrsnu od mrtvih, prisjetiše se njegovi učenici da je to htio reći te povjerovaše Pismu i besjedi koju Isus reče. Evanđelje po Ivanu - Iv 2,12		 PASHA BLAGDAN PASHE
142 Boravak u Jeruzalemu
Dok je boravio u Jeruzalemu o blagdanu Pashe, mnogi povjerovaše u njegovo ime promatrajući znamenja koja je činio. 24No sâm se Isus njima nije povjeravao jer ih je sve dobro poznavao 25i nije trebalo da mu tko daje svjedočanstvo o čovjeku: ta sam je dobro znao što je u čovjeku. Evanđelje po Ivanu - Iv 2,23		 PASHA Dok je boravio u Jeruzalemu o blagdanu Pashe, mnogi povjerovaše u njegovo ime promatrajući znamenja koja je činio.
143 Isus liječi sina kraljeva službenika
Nakon dva dana ode odande u Galileju. 44Sam je Isus doduše izjavio da prorok nema časti u svom zavičaju. 45Kad je dakle stigao u Galileju, Galilejci ga lijepo primiše jer bijahu vidjeli što je sve učinio u Jeruzalemu za blagdana. Jer su i oni bili uzišli na blagdan. 46Dođe dakle ponovno u Kanu Galilejsku, gdje bijaše pretvorio vodu u vino. Ondje bijaše neki kraljevski službenik koji je imao bolesna sina u Kafarnaumu. 47Kad je čuo da je Isus došao iz Judeje u Galileju, ode k njemu pa ga moljaše da siđe i ozdravi mu sina jer već samo što nije umro. 48Nato mu Isus reče: »Ako ne vidite znamenja i čudesa, ne vjerujete!« 49Kaže mu kraljevski službenik: »Gospodine, siđi dok mi ne umre dijete.« 50Kaže mu Isus: »Idi, sin tvoj živi!« Povjerova čovjek riječi koju mu reče Isus i ode. 51Dok je on još silazio, pohite mu u susret sluge s viješću da mu sin živi. 52Upita ih dakle za uru kad mu je krenulo nabolje. Rekoše mu: »Jučer oko sedme ure pustila ga ognjica.« 53Tada razabra otac da je to bilo upravo onog časa kad mu Isus reče: »Sin tvoj živi.« I povjerova on i sav dom njegov. 54Bijaše to drugo znamenje što ga učini Isus po povratku iz Judeje u Galileju. Evanđelje po Ivanu - Iv 4,45		 PASHA Kad je dakle stigao u Galileju, Galilejci ga lijepo primiše jer bijahu vidjeli što je sve učinio u Jeruzalemu za blagdana.
144 Evanđelje po Ivanu - Iv 4,45 PASHA Jer su i oni bili uzišli na blagdan.
145 III. DRUGI BLAGDAN U JERUZALEMU
Ozdravljenje uzetoga
Nakon toga bijaše židovski blagdan pa Isus uziđe u Jeruzalem. 2U Jeruzalemu se kod Ovčjih vrata nalazi kupalište koje se hebrejski zove Bethzatha, a ima pet trijemova. 3U njima je ležalo mnoštvo bolesnika – slijepih, hromih, uzetih. 5Bijaše ondje neki čovjek koji je trpio od svoje bolesti trideset i osam godina. 6Kad ga Isus opazi gdje leži i kada dozna da je već dugo u tome stanju, kaže mu: »Želiš li ozdraviti?« 7Odgovori mu bolesnik: »Gospodine, nikoga nemam tko bi me uronio u kupalište kad se voda uzbiba. Dok ja stignem, drugi već prije mene siđe.« 8Kaže mu Isus: »Ustani, uzmi svoju postelju i hodi!« 9Čovjek odmah ozdravi, uzme svoju postelju i prohoda. Evanđelje po Ivanu - Iv 5,1		 BS III. DRUGI BLAGDAN U JERUZALEMU
146 Evanđelje po Ivanu - Iv 5,1 BS Nakon toga bijaše židovski blagdan pa Isus uziđe u Jeruzalem.
147 IV. PASHA KRUHA ŽIVOTA
Isus hrani pet tisuća ljudi
(Mt 14, 13–21; Mk 6, 30–34; Lk 9, 10–17)
Nakon toga ode Isus na drugu stranu Galilejskog, Tiberijadskog mora. 2Slijedilo ga silno mnoštvo jer su gledali znamenja što ih je činio na bolesnicima. 3A Isus uziđe na goru i ondje sjeđaše sa svojim učenicima. 4Bijaše blizu Pasha, židovski blagdan. 5Isus podigne oči i ugleda kako silan svijet dolazi k njemu pa upita Filipa: »Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?« 6To reče kušajući ga; jer znao je što će učiniti. 7Odgovori mu Filip: »Za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svaki nešto malo dobije.« 8Kaže mu jedan od njegovih učenika, Andrija, brat Šimuna Petra: 9»Ovdje je dječak koji ima pet ječmenih kruhova i dvije ribice! Ali što je to za tolike?« 10Reče Isus: »Neka ljudi posjedaju!« A bilo je mnogo trave na tome mjestu. Posjedaše dakle muškarci, njih oko pet tisuća. 11Isus uze kruhove, izreče zahvalnicu pa razdijeli onima koji su posjedali. A tako i od ribica – koliko su god htjeli. 12A kad se nasitiše, reče svojim učenicima: »Skupite preostale ulomke da ništa ne propadne!« 13Skupili su dakle i napunili dvanaest košara ulomaka što od pet ječmenih kruhova pretekoše onima koji su blagovali. 14Kad su ljudi vidjeli znamenje što ga Isus učini, rekoše: »Ovo je uistinu Prorok koji ima doći na svijet!« 15Kad Isus spozna da kane doći, pograbiti ga i zakraljiti, povuče se ponovno u goru, posve sam. Evanđelje po Ivanu - Iv 6,4		 PASHA Bijaše blizu Pasha, židovski blagdan.
148 V. BLAGDAN SJENICA
Isus ide u Jeruzalem
Nakon toga Isus je obilazio po Galileji; nije htio u Judeju jer su Židovi tražili da ga ubiju. 2Bijaše blizu židovski Blagdan sjenicâ. 3Rekoše mu stoga njegova braća: »Otiđi odavle i pođi u Judeju da i tvoji učenici vide djela što činiš. 4Ta tko želi biti javno poznat, ne čini ništa u tajnosti. Ako već činiš sve to, očituj se svijetu.« 5Jer ni braća njegova nisu vjerovala u njega. 6Reče im nato Isus: »Moje vrijeme još nije došlo, a za vas je vrijeme svagda pogodno. 7Vas svijet ne može mrziti, ali mene mrzi jer ja svjedočim protiv njega: da su mu djela opaka. 8Vi samo uziđite na blagdan. Ja još ne uzlazim na ovaj blagdan jer moje se vrijeme još nije ispunilo.« 9To im reče i ostade u Galileji. 10Ali pošto njegova braća uziđoše na blagdan, uziđe i on, ne javno, nego potajno. 11A Židovi su ga tražili o blagdanu pitajući: »Gdje je onaj?« 12I među mnoštvom o njemu se mnogo šaptalo. Jedni govorahu: »Dobar je!« Drugi pak: »Ne, nego zavodi narod.« 13Ipak nitko nije otvoreno govorio o njemu zbog straha od Židova. Evanđelje po Ivanu - Iv 7,1		 BSJ V. BLAGDAN SJENICA
149 Evanđelje po Ivanu - Iv 7,2 BSJ Bijaše blizu židovski Blagdan sjenica.
150 Evanđelje po Ivanu - Iv 7,8 BSJ Vi samo uziđite na blagdan.
151 Evanđelje po Ivanu - Iv 7,8 BSJ Ja još ne uzlazim na ovaj blagdan jer moje se vrijeme još nije ispunilo."
152 Evanđelje po Ivanu - Iv 7,10 BSJ Ali pošto njegova braća uziđoše na blagdan, uziđe i on, ne javno, nego potajno.
153 Evanđelje po Ivanu - Iv 7,11 BSJ A Židovi su ga tražili o blagdanu pitajući : "Gdje je onaj?"
154 Isus proglašuje svoje božansko poslanje
Usred blagdana uziđe Isus u Hram i stade naučavati. 15Židovi se u čudu pitahu: »Kako ovaj znade Pisma, a nije učio?« 16Nato im Isus odvrati: »Moj nauk nije moj, nego onoga koji me posla. 17Ako tko hoće vršiti volju njegovu, prepoznat će da li je taj nauk od Boga ili ja sâm od sebe govorim. 18Tko sâm od sebe govori, svoju slavu traži, a tko traži slavu onoga koji ga posla, taj je istinit i nema u njemu nepravednosti. 19Nije li vam Mojsije dao Zakon? Pa ipak nitko od vas ne vrši Zakona.« Evanđelje po Ivanu - Iv 7,14		 BSJ Usred blagdana uziđe Isus u Hram i stade naučavati.
155 Obećanje Duha Svetoga
U posljednji, veliki dan blagdana Isus stade i povika: »Ako je tko žedan, neka dođe k meni! Neka pije 38koji vjeruje u mene! Kao što reče Pismo: ‘Rijeke će žive vode poteći iz njegove utrobe!’« 39To reče o Duhu kojega su imali primiti oni što vjeruju u njega. Tada doista ne bijaše još došao Duh jer Isus nije bio proslavljen. Evanđelje po Ivanu - Iv 7,37		 BSJ U posljednji, veliki dan blagdana Isus stade i povika: "Ako je tko žedan, neka dođe k meni!
156 VI. BLAGDAN POSVETE HRAMA
Isus se proglašava Sinom Božjim
Svetkovao se tada u Jeruzalemu Blagdan posvećenja. Bila je zima. 23Isus je obilazio Hramom po trijemu Salomonovu. 24Okružili ga Židovi i govorili mu: »Dokle ćeš nam dušu držati u neizvjesnosti? Ako si ti Krist, reci nam otvoreno!« 25Isus im odgovori: »Rekoh vam pa ne vjerujete. Djela što ih ja činim u ime Oca svoga – ona svjedoče za mene. 26Ali vi ne vjerujete jer niste od mojih ovaca. 27Ovce moje slušaju glas moj; ja ih poznajem i one idu za mnom. Evanđelje po Ivanu - Iv 10,22		 BPH BLAGDAN POSVETE HRAMA
157 Evanđelje po Ivanu - Iv 10,22 BPH Svetkovao se tada u Jeruzalemu Blagdan posvećenja. Bila je zima.
158 VII. POSLJEDNJA PASHA – PROSLAVA SINA ČOVJEČJEGA
1. PRIJE MUKE
Bijaše blizu židovska Pasha i mnogi iz toga kraja uziđoše prije Pashe u Jeruzalem da se očiste. 56Iskahu dakle Isusa te se stojeći u Hramu zapitkivahu: »Što vam se čini? Zar on ne kani doći na Blagdan?« 57A glavari svećenički i farizeji izdadoše naredbu: ako tko sazna gdje je, neka dojavi da ga uhvate. Evanđelje po Ivanu - Iv 11,56		 BPH Iskahu dakle Isusa te se stojeći u Hramu zapitkivahu: "Što vam se čini? Zar on ne kani doći na Blagdan?"
159 Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
(Mt 21, 1–11; Mk 11, 1–11; Lk 19, 28–40)
Kad je sutradan silan svijet koji dođe na Blagdan čuo da Isus dolazi u Jeruzalem, 13uze palmine grančice i iziđe mu u susret. Vikahu: »Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Kralj Izraelov.« 14A Isus nađe magarčića i sjede na nj kao što je pisano: 15Ne boj se, kćeri Sionska! Evo, kralj tvoj dolazi jašuć na mladetu magaričinu! Evanđelje po Ivanu - Iv 12,12		 BPH Kad je sutradan silan svijet koji dođe na Blagdan čuo da Isus dolazi u Jeruzalem,
160 Neki Grci traže Isusa
(Mt 16, 24–25; Mk 8, 34–35; Lk 9, 23–24)
A među onima koji su se došli klanjati na Blagdan bijahu i neki Grci. 21Oni pristupe Filipu iz Betsaide galilejske pa ga zamole: »Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.« 22Filip ode i kaže to Andriji pa Andrija i Filip odu i kažu Isusu. 23Isus im odgovori: »Došao je čas da se proslavi Sin Čovječji. Evanđelje po Ivanu - Iv 12,20		 BPH A među onima koji su se došli klanjati na Blagdan bijahu i neki Grci.
161 2. POSLJEDNJA VEČERA – PROSLAVA SINA ČOVJEČJEGA
Isus pere noge učenicima
(Mt 23, 6–12; 10, 24–40; Lk 22, 24–28; 6, 40)
Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio. 2I za večerom je đavao već bio ubacio u srce Judi Šimuna Iškariotskoga da ga izda. 3A Isus je znao da mu je Otac sve predao u ruke i da je od Boga izišao te da k Bogu ide pa 4usta od večere, odloži haljine, uze ubrus i opasa se. 5Nalije zatim vodu u praonik i počne učenicima prati noge i otirati ih ubrusom kojim je bio opasan. Evanđelje po Ivanu - Iv 13,1		 PASHA Bijaše pred blagdan Pashe. Isus je znao da je došao njegov čas da prijeđe s ovoga svijeta Ocu, budući da je ljubio svoje, one u svijetu, do kraja ih je ljubio.
162 22Učenici se zgledahu među sobom u nedoumici o kome to govori. 23A jedan od njegovih učenika – onaj kojega je Isus ljubio – bijaše za stolom Isusu do krila. 24Šimun Petar dade mu znak i reče: »Pitaj tko je taj o kome govori.« 25Ovaj se privine Isusu uz prsa i upita: »Gospodine, tko je taj?« 26Isus odgovori: »Onaj je kome ja dadnem umočen zalogaj.« 27Tada umoči zalogaj, uze ga i dade Judi Šimuna Iškariotskoga. Nakon zalogaja uđe u nj Sotona. Nato mu Isus reče: »Što činiš, učini brzo!« 28Nijedan od sustolnika nije razumio zašto mu je to rekao. 29Budući da je Juda imao kesu, neki su mislili da mu je Isus rekao: »Kupi što nam treba za blagdan!« – ili neka poda nešto siromasima. 30On dakle uzme zalogaj i odmah iziđe. A bijaše noć. Evanđelje po Ivanu - Iv 13,29 PASHA Budući da je Juda imao kesu, neki su mislili da mu je Isus rekao: "Kupi što nam treba za blagdan!" - ili neka poda nešto siromasima.
163 Krivo i pravo bogoštovlje
Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama. 17To je tek sjena onoga što dolazi, a zbiljnost jest – tijelo Kristovo. 18Nitko neka vas ne podcjenjuje zato što on sam uživa u »poniznosti i štovanju anđela«, zadubljuje se u svoja viđenja, bezrazložno se nadima tjelesnom pameću svojom, 19a ne drži se Glave, Njega od kojeg sve Tijelo, zglobovima i svezama zbrinuto i povezano, raste rastom Božjim. 20Ako ste s Kristom umrli za počela svijeta, zašto se, kao da još u ovom svijetu živite, dajete pod propise: 21»Ne diraj, ne kušaj, ne dotiči«? 22Sve će to uporabom propasti. Uredbe i nauci ljudski! 23Po samozvanu bogoštovlju, poniznosti i trapljenju tijela sve to doduše slovi kao mudrost, ali nema nikakve vrijednosti, samo zasićuje tijelo. Poslanica Kološanima - Kol 2,16		 OP Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili po piću, po blagdanima, mlađacima ili subotama.


OSTALA LITERATURA :
Iz Rječnika Biblijske teologije:

BLAGDAN
Blagdan je u svim religijama bitan element bogoštovlja. Za blagdan u Bibliji karakteristična je njegova veza sa svetom povješću: on uspostavlja dodir sa Bogom koji neprestano djeluje za svoje izabranike.
Stari zavjet
I.Postanak židovskih blagdana
Ponavljanje mjesečevih ciklusa određivalo je izraelski mjesec i bilo je povod blagdanima. : uštap (Ps 81,4), mlađak (1 Sam 20,5; 2 Kr 4,23; Am 8,5), pa šabbat kojim se završavao tjedan (Izl 20,8-11). Sa sunčevim ciklusom bila je vezana Nova godina, koja je isprva bila povezana s blagdanom ubiranja plodova u jesen (Izl 23,16), zatim s Pashom u proljeće ((Izl 12,2); iz tog bogoslužja potekli su neki obredi Dana pomirenja (usp.Lev 16).
Osim ritma nebeskih tijela, i svakidašnji život Izraelaca je potaknuo nastana blagdana. U vrijeme Pashe , proljetnog blagdana pastira, zbivalo se prinošenje prvina od stada; obrađivanje zemlje potaknulo je nastana tri velikih godišnjih blagdana: Blagdan beskvasnog kruha u proljeće, Blagdan žetve ili sedmica u ljeto, Blagdan sabiranja plodova ili berbe u jesen (Izl 2,14-17; 34,18.22).
Ponovljeni zakon spaja Pashu sa Blagdanom beskvasnih kruhova, a Blagdan sabiranja plodova postaje Blagdan sjenica (Pnz 16,1-17). Poslije izgnanstva javljaju se neki drugi blagdani : blagdan Purim (Est 9,26), blagdan posvete Hrama i Dan Nikanora (1 Mak 4,52-59; 2 Mak 10,5..).
II. Smisao židovskih blagdana
Kao zahvalno sjećanje, Izrael slavi svog Stvoritelja iz raznih razloga. Spomen na Stvoritelja slavi se svake subote (Izl 20,11);oslobođenje iz Egipta slavi se u Pashi (Pnz 5,12-15); Blagdan sjenica doziva u sjećanje prelazak pustinje i vrijeme zaruka s Jahvom (Lev 23,41; usp Jr 2,2), kasniji judaizam povezuje Blagdan sjenica sa dobivanjem Zakona na Sinaju. Tako su nekoć samo poljodjelski blagdani postali blagdanima sjećanja : u molitvi Izraelaca koji prinose svoje prvine uzdiže se zahvala za darove zemlje i za velika djela prošlosti (Pnu 26,5-10).
Ali radost slavljenja blagdan je istinski ugodna Bogu samo ako dolazi iz skrušenja i očišćena srca. Proroci neprestano opominju na manjkavost slavljenja blagdana nečistim i nevjernim srcem:" Mrzim i prezirem vaše blagdane i nisu mi mile vaše svečanosti (Am 3,21; Hoš 2,13...).
Novi zavjet
Isus je sigurno svetkovao sve blagdane svoga vremena, ali je već pokazivao da samo Njegova osoba i Njegovo djelo daje blagdanima puni smisao : tako glede Blagdana sjenica (Iv 7,37) ili Posvećenja hrama (Iv 10,22-38). On je novi Savez zapečatio svojom krvlju u pashalnom okviru. Ovom novom i konačnom Pashom Isus je ispunio molitvu na Blagdan pomirenja, jer Njegova krv otvara pristup istinskom svetištu (Heb 10,19) i velikom blagdanskom skupu nebeskog Jeruzalema (Heb 12,22). Odsad se pravi blagdan svetkuje na nebu. S palmama u ruci, kao na Blagdan sjenica (Otk 7,9) mnoštvo izabranika otkupljenih krvlju vazmenog Janjeta (Otk 5,8-14) pjeva uvijek novu pjesmu u slavu Janjeta i Njegova Oca. Blagdan Pashe postao je vječnim blagdanom neba.
Crkva svoje svetkovanje blagdana usredotočuje u prvom redu na vazmeni misterij , kojega se spomen slavi u euharistiji na kojoj se zajednica okuplja nedjeljom , na Dan uskrsnuća Gospodinova (Dj 20,7; 1 Kor 16,2...)

Izreke svetaca / kratke izreke:

Iz spisa M.Babić, Redovito i izvanredno, 2013.:
Jedna od važnijih danosti čitave povijesti
religija obilježena je preobrazbom
hebrejskih blagdana od prirodnih u
uspomenu povijesnih događaja što je
istovremeno i očitovanje Božje moći
i njegova djelovanja.
Kad je stara proslava lunarnog blagdana
proljeća zamijenjena slavljenjem
spasonosnog Božjeg zahvata u izlasku
iz Egipta, započelo je nešto sasvim novo.

Gerard van der Leeuw, prezbiter, filozof (1890.-1950.)

Iz spisa M.Babić, Redovito i izvanredno, 2013.:
Blagdani i njihovo svetkovanje
stari su koliko i čovječanstvo.
Tragajući za filozofskim pojmom blagdana,
Pieper dolazi do sljedeće definicije:
“Proslaviti blagdan znači s posebnom
nakanom i motivom i na nesvakidašnji
način izraziti prihvaćanje svijeta
koji se dovršava stalno i svakodnevno.”
Blagdani se razlikuju prema životnim
prilikama i načinima odvijanja,
ali se uvijek radi o obilježavanju i
obnovi događaja koji su dostojni
objekt spominjanja i zahvale.

Gerard van der Leeuw, prezbiter, filozof (1890.-1950.)

Iz spisa Mudrost liturgije, 2010.:
 Blagdani postoje da bismo izišli iz svakodnevice.
Točnije, blagdani navješćuju ono što
naša svakodnevica može postati u doticaju
sa životom Isusovim, Marijinim,
sa životom apostola i svetaca.
Blagdani se predlažu našem življenju
kako bi nas odveli daleko.
Samo je na nama da na njih pristanemo
i da im se prepustimo.

Paul De Clerck, prezbiter, spisatelj (1939.-2025.)

Zakonik kanonskoga prava

NASLOV II.
SVETA VREMENA
Kan. 1244 - § 1. Samo vrhovna crkvena vlast ima pravo uvoditi, prenositi i ukidati blagdane i pokorničke dane koji su zajednički općoj Crkvi, uz obdržavanje propisa kan. 1246, § 2.
§ 2. Dijecezanski biskupi mogu za svoje biskupije ili mjesta odrediti posebne blagdane ili pokorničke dane, ali samo u pojedinačnom slučaju.

Kan. 1245 - Poštujući pravo dijecezanskih biskupa, o kojemu se govori u kan. 87, župnik može zbog opravdanog razloga i prema propisima dijecezanskog biskupa u pojedinačnim slučajevima dati oprost od obveze obdržavanja blagdana ili pokorničkih dana ili je zamijeniti drugim pobožnim djelima; to isto može i poglavar redovničke ustanove ili družbe apostolskoga života, ako su kleričke papinskoga prava, za svoje podložnike i druge koji danonoćno borave u kući.
POGLAVLJE I.
BLAGDANI
Kan. 1246 - § 1. Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovijedani blagdan. Isto tako moraju se obdržavati blagdani Rođenja Gospodina našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.
§ 2. Biskupska konferencija ipak može, pošto prije dobije odobrenje Apostolske Stolice, neke od zapovijedanih blagdana ukinuti ili prenijeti na nedjelju.

Kan. 1247 - Nedjeljom i drugim zapovijedanim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi; osim toga, neka se uzdrže od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela.

Kan. 1248 - § 1. Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava onaj tko ili na sam blagdan ili uvečer prethodnog dana prisustvuje misi gdje god se ona slavi po katoličkom obredu.
§ 2. Ako nema posvećenog službenika ili ako zbog drugoga važnog razloga bude nemoguće sudjelovanje u euharistijskom slavlju, veoma se preporučuje vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema propisima dijecezanskog biskupa slavi u župnoj crkvi ili na drugom svetom mjestu, ili da potrebno vrijeme provedu u molitvi osobno ili u obitelji ili, prema prigodi, u obiteljskim skupinama.
Katekizam katoličke crkve:

583 Isus, kao i proroci prije njega, iskazivao je Hramu i Jeruzalemu najdublje poštovanje. Ondje je bio prikazan od Josipa i Marije četrdeset dana po svom rođenju. U dobi od dvanaest godina, odlučuje ostati u Hramu da bi svoje roditelje podsjetio da je njemu biti u onome što je Oca njegova. On je onamo uzlazio svake godine barem za Pashu u vrijeme svoga skrovitog života;
i samo njegovo javno djelovanje odvijalo se uz njegova hodočašća u Jeruzalem za velike židovske blagdane.

1164 Još od Mojsijeva zakona, Božji narod je počevši od Pashe znao za blagdane u određene dane, da bi obnovio spomen na veličanstvena djela Boga Spasitelja, da bi mu zahvalio, da bi spomen na njih ovjekovječio i nove generacije poučio da s njima usklade ponašanje života.
U vremenu Crkve, koje teče od Kristove Pashe, jednom zauvijek već ostvarene, do njezina dovršenja u Bozjem kraljevstvu, liturgija koja se slavi u određene dane sva je prožeta novinom Kristova otajstva.

1169 Zato Vazam nije jednostavno jedan blagdan medju ostalima: to je "Blagdan nad blagdanima", "Svetkovina nad svetkovinama", kao što je euharistija Sakrament nad sakramentima (Veliki sakrament).
Sveti Atanazije naziva ga "Velikom nedjeljom",kao sto se Sveti tjedan na Istoku naziva Veliki tjedan. Otajstvo uskrsnuća, kojim je Krist uništio smrt, svojom moćnom snagom prožima naše staro vrijeme, dok mu sve ne bude podloženo.

2042 Prva zapovijed ("Sudjeluj u svetoj misi u dan Gospodnji i u druge zapovjedne blagdane!") zahtijeva od vjernika da sudjeluju u euharistijskom slavlju na kojem se sabire kršćanska zajednica u dan spomena na Gospodinovo uskrsnuće.
Druga zapovijed ("Najmanje jednom godišnje ispovjedi svoje grijehe!") jamči pripravu na Euharistiju po primanju sakramenta pomirenja koji produžuje krsno djelo obraćenja i oproštenja.
Treća zapovijed ("Smjerno primaj svog Stvoritelja bar o Vazmu") jamči minumum s obzirom na primanje Gospodinova Tijela i Krvi u vezi s vazmenim blagdanima, koji su vrelo i središte kršćanskog bogoslužja.

2174 Isus je uskrsnuo od mrtvih "prvi dan u tjednu" (Mt 28,1; Mk 16,2; Lk 24,1; Iv 20,1).
Kao dan Kristova uskrsnuca, "prvi dan", doziva u pamet prvo stvaranje, a kao "osmi dan", koji slijedi po suboti, oznacuje novo stvaranje, zapoceto Kristovim uskrsnucem.
Za kršćane je postao prvi među svim danima, blagdan nad blagdanima, dan Gospodnji ("he Kyriake heméra", "dies dominica"), nedjelja: Sastajemo se u dan sunca jer je to prvi dan kada je Bog, promijenivši tamu i tvar, stvorio svijet. U isti je dan Isus Krist, naš Spasitelj, ustao od mrtvih.

2177 Nedjeljno slavlje Dana i Euharistije Gospodnje u središtu je života Crkve. "Nedjelja u koju se, prema apostolskoj predaji, slavi vazmeno otajstvo, treba da se u općoj Crkvi obdražva kao prvobitan zapovjedni blagdan".
Isto tako treba da se obdržavaju blagdani Rođenja Gospodina našega Isusa Krista, Bogojavljenja, Uzašašća i Presvetog tijela i krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnoga začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih.

2192 "Nedjelja (...) treba da se u općoj Crkvi obdržava kao prvotni zapovjedni blagdan". "Nedjeljom i drugim zapovjednim blagdanima vjernici su obvezni sudjelovati u misi".

2193 "Nedjeljom i drugim zapovjednim blagdanima (...) neka se vjernici uzdrže od onih radova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjemu ili potreban odmor duše i tijela".

Dokumenti II.vatikanskog sabora

Iz DOGMATSKE KONSTITUCIJE »LUMEN GENTIUM« - Svjetlo naroda

LITURGIJSKA GODINA
Prisutnost Kristovih otajstava

102. Bogu odana Majka Crkva smatra svojom zadaćom da u određene dane kroz godinu spasonosno djelo svoga božanskog Zaručnika slavi svetim spominjanjem. Svake sedmice, u dan što ga je nazvala Gospodnjim, ona slavi spomen Gospodnjeg uskrsnuća, koje uz to, zajedno s njegovom blaženom mukom, svetkuje i jednom u godini najvećim blagdanom Uskrsa. Tijekom pak godine Crkva razvija ćitavo Kristovo otajstvo od utjelovljenja i rođenja do uzašašća, do duhovskog dana i očekivanja blažene nade i dolaska Gospodnjeg.
Slaveći tako otajstva otkupljenja, otvara vjernicima bogatstvo kreposti i zasluga svojega Gospodina, da se tako ta otajstva na neki način u svako doba ponazočuju, kako bi vjernici mogli doći s njima u dodir i napuniti se milošću spasenja.

Dan Gospodnji ili nedjelja

106. Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova.
Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušaju Božju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa te da zahvaljuju Bogu koji ih »uskrsnućem Isusa Krista od mrtvih nanovo rodi za živu nadu« (1 Pt 1, 3). Stoga je nedjelja prvotan blagdan koji se ima predlagati i uporno preporučivati vjerničkoj pobožnosti, da bude i dan radosti i počinka od posla.
Neka joj se druga slavlja, osim doista najznačajnijih, ne pretpostavljaju, jer je ona temelj i jezgra čitave liturgijske godine.

Iz Uskrsnih pisama svetog Atanazija, biskupa

Vazmeno otajstvo tijelom odijeljene jedinstvom vjere zbližuje


Doista je sjajno, braćo moja, od jednoga blagdana dospjeti do drugog, s jedne molitve prijeći na drugu i napokon s jedne svečanosti drugoj. Tu je naime to vrijeme koje nam donosi novi početak, to jest upoznavanje blažene Pashe kad je Gospodin bio žrtvovan. Mi se stvarno hranimo kao hranom života i dušu svoju neprestano naslađujemo cijenjenom njegovom krvi koja je kao neki izvor. Uza sve to uvijek smo žedni i stalno izgaramo od želje. On je uz one koji su žedni i iz svoje dobrohotnosti na blagdanski dan potiče one kojima je nutrina žedna već prema riječi našeg Spasitelja: Ako je tko žedan, neka dođe k meni i pije.

Ne samo da jedino tada, kad netko pristupi, ugasuje žeđ, već kad god netko zatraži, rado mu je udovoljeno da dođe do Gospodina. Milost blagdana podnipošto nije "vezana uz jedno vrijeme, niti njena sjajna zraka poznaje zalaska, već je stalno spremna da rasvijetli pamet onih koji to žele. Ona pak jača trajnom krepošću prema onima što posjeduju prosvijetljenu pamet i danju i noću prianjaju uz božanske spise poput onog čovjeka koji je naizvan blaženim i za koga je napisano u psalmu: Blažen čovjek koji ne odlazi na savjetovanje bezbožnih i ne stoji na putu grešnika i ne sjeda na klupu pogubnih već je volja njegova u zakonu Gospodnjem te danju i noću razmišlja o zakonu njegovu.

Onaj dakle Bog, dragi moji, koji je za nas na početku ustanovio ovaj blagdan, dopušta da se svake godine obavlja. Isti koji Sina svoga predade u smrt radi našega spasenja, iz istog razloga dariva sveti blagdan koji je ubilježen u tok godine. Taj blagdan s nama ravna preko jada koji nas stižu u ovome svijetu. Sada nam po ovome blagdanu Bog podjeljuje radost što sprijateljuje zbog spasenja.
Privodi nas u jedan skup, sve posvuda duhovno povezuje, dopušta nam da se skupno molimo i iskazujemo zajedničke zahvale kako je za blagdan i potrebno. Evo čuda njegove dobrote: on udaljene sabire na ovaj blagdan i one koji su možda tijelom udaljeni, približuje jedinstvom vjere.



Časoslov, služba čitanja, IV. korizmeni tjedan - petak

Iz Uskrsnih pisama svetog Atanazija, biskupa

Skori blagdan Gospodnji slavimo djelima, a ne riječima


Blizu nam je ona Riječ, koja je zapravo naša sva, mislim naime na Gospodina našega Isusa Krista, koji nam je obećao da će neprestano ostati s nama. Zato nam i dovikuje. Evo ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta. Kao što je on naš pastir, veliki svećenik, put i vrata i ujedno naše sve, tako nam se on pokazao kao blagdan i svetkovina po Apostolovoj riječi: Vazam je naš žrtvovani Krist, koga smo očekivali.
A to se slaže s molitvom psalmiste: Radosti moja, izbavi me od onih koji me opkoljavaju. A upravo je radosno klicanje i prava je svetkovina suzbijanje zla. A da bi svaki kršćanin do toga došao, mora se ispravno vladati i mirno i sa strahopoštovanjem o tome razmišljati.
Sveci su se kroz čitav život veselili kao da je blagdan. Tako je, na primjer, blaženi David, ne jednom, nego sedam puta po noći ustajao da bi se Bogu pomolio. A drugi, onaj orijaš Mojisije, veličao je Boga pohvalnim pjesmama i hvalio ga i slavio zbog pobjede nad faraonom i nad onima što su njegov narod radom tlačili.
A neki su, kao veliki Samuel i sveti Ilija, s najvećim veseljem obavljali svete obrede. Oni su se slobodno odlučili za svet život i sada na nebu svetkuju blagdan veseleći se zbog svoga nekadašnjega napornog života na zemlji. Sada jasno vide razliku između nekadašnje slike i stvarnosti koju proživljuju.
A kojim ćemo putem mi sad krenuti u svetkovanju blagdana? Tko će nas voditi pri svetkovanju blagdana koji nam se približuje? Nikoga drugoga nemamo, dragi moji, nego Gospodina našega Isusa Krista. A u tom se i vi sa mnom slažete. On je rekao: Ja sam Put. A sveti Ivan veli: On oduzima grijehe svijeta, tj. on čisti naše duše, kako na jednom mjestu govori prorok Jeremija: Stanite na putove i vidite i pogledajte koji je pravi put, i na njemu ćete popraviti svoj život.
Nekoć su jareća krv i juničin pepeo posuti po grešnim ljudima čistili samo tijelo, a sada milost Božje Riječi obilno čisti svakoga. Ako je budemo slijedili, moći ćemo već ovdje onaj vječni blagdan promatrati kao da smo u predvorju nebeskog Jeruzalema. Slijedeći Spasitelja kao vođu blaženi su apostoli, i tada bili, a i sada su, učitelji te milosti. Oni su govorili: Evo mi smo sve ostavili i pošli za tobom. To se zna, mi slijedimo Gospodina. Ispunimo Gospodnji blagdan djelima, a ne riječima.

Časoslov, služba čitanja, V. korizmena nedjelja

ŽIDOVSKI KALENDAR

Židovski se kalendar temelji na lunarnim ciklusima i to na sinodički period – vrijeme za koje Mjesec ponovno dolazi u istu fazu (naziva se još i lunacija ili lunarni mjesec).
Dakle, ne misli na siderički mjesec, odnosno vrijeme koje je potrebno da se Mjesec obrne oko Zemlje. Sinodički mjesec nešto je dulji od sideričkog te traje otprilike 29 i pol dana, točnije 29,53 dana u odnosu na 27 dana i gotovo 8 sati koliko mu treba za krug oko našeg planeta.
Mjesec u židovskom kalendaru počinje pojavom mladog mjeseca. Dan počinje uvečer dolaskom noći i pojavom tri srednje velike zvijezde, a također i završava pojavom tri zvijezde sljedeće noći (cet kohavim), prema stihu iz Tore: ,,Tako bude večer, pa jutro – dan prvi.“(Post 1,5).
S obzirom na to da se kalendarski mjesec mora sastojati od cijelih dana, on ponekad traje 29, a ponekad 30 dana – mjeseci u trajanju od 29 dana poznati su kao haser (kratki, odnosno „manjkavi“), a oni koji traju 30 dana nazivaju se malei, odnosno „puni“.
Za Židove je važno točno znati koliko traje kalendarski mjesec jer su blagdani u Tori određeni prema danima u mjesecu.
Prvi dan svakog mjeseca kao i trideseti dan malei mjeseca naziva se Roš Hodeš (u doslovnom prijevodu „glava mjeseca“) te ima status polublagdana.

Židovska prijestupna godina specifična je u odnosu na prijestupne godine u solarnom kalendaru.
S obzirom na to da blagdan Pesah mora uvijek pasti u proljeće, talmudski rabini uvode pojam prijestupne godine, odnosno u ciklus od 19 godina, u kojem se svake treće, šeste, osme, jedanaeste, četrnaeste, sedamnaeste i devetnaeste godine dodaje jedan dodatni mjesec od 30 dana i naziva se adar šeni (drugi adar) ili veadar.
Prijestupne godine dakle imaju 13 mjeseci umjesto uobičajenih 12 kako bi Židovska godina ostala usklađena s godišnjim (solarnim) dobima.
Naime, 12 lunarnih mjeseci čini 354 dana, što je otprilike 11 dana kraće od 365,25 dana u solarnom godišnjem ciklusu.
Mjesecom nisanom, dakle u proljeće, počinje židovska liturgijska (sinagogalna) godina, dok opća židovska godina počinje prvim tišrijem (najčešće u rujnu), sedmim mjesecom židovskog kalendara, kada je po židovskoj tradiciji stvoren svijet, odnosno Adam, prvi čovjek.


RB Naziv mjeseca Broj dana mjeseca Razdoblje Židovski blagdani
1 Nisan 30 ožujak-travanj Pesah
2 Ijar 29 travanj-svibanj Lag BaOmer
3 Sivan 30 svibanj-lipanj Šavuot
4 Tamuz 29 lipanj-srpanj
5 Menahem Av 30 srpanj-kolovoz Tiša BeAv
6 Elul 29 kolovoz–rujan
7 Tišri 30 rujan-listopad Roš Hašana, Jom Kipur, Sukot, Šmini Aceret i Simhat Tora
8 Marhešvan (Hešvan) 29 ili 30 listopad-studeni
9 Kislev 29 ili 30 studeni-prosinac Hanuka
10 Tevet 29 prosinac-siječanj
11 Ševat 30 siječanj-veljača Tu BiŠvat
12 Adar 29 ili 30 veljača-ožujak Purim

ŽIDOVSKI BLAGDANI

Hodočasni blagdani

Pesah

Pesah  (grč. pasha, aram. pasha', hebr. pesa'h, hrv. "proći mimo") je nedvojbeno povijesno najvažniji židovski blagdan. Na Pesah su Židovi izašli iz ropstva na slobodu. Na taj dan Židovi su zapravo postali narod, a Pesah je prvi blagdan kojeg su slavili.
Naziv dolazi od događaja kada je anđeo ubijao prvorođence Egipćana, a židovske je domove, koji su bili označeni janjetovom krvlju na dovratniku, zaobilazio.
Blagdan je u načinu slavljenja pun simbola koji Židove podsjećaju na te događaje. Kroz svih osam dana Pesaha ne smiju jesti ništa ,, hamec “ ( kvasno ), jer su Izraelci u brzini izašli iz ropstva, te nisu uspjeli spremiti kruh kao inače. Zato iz svojih kuća moraju ukloniti sve kvasno, sav hamec. Umjesto kruha jede se maco (maces). Prve dvije večeri Pesaha radi se Seder, svečanu večeru u kojoj se stvari rade po određenom redoslijedu i čita se Hagada, tekst s tumačenjima talmuskih rabina o pojedinim biblijskim rečenicama koje govore o ropstvu u Egiptu ( Micraim ) i o oslobođenju. Svaka hrana na Seder tanjuru simbolizira neki element priče o Izlasku. Tijekom večere jede se bilje umočenu u slanu vodu, gorko bilje kao uspomenu na gorčinu ropstva, haroset, smjesu sličnu glini kao spomen na težak ropski rad u Egiptu.
Tijekom Sedera piju se četiri čaše vina zbog četiri nivoa slobode. Uz četiri čaše vina svi su obavezni to večer jesti macot i gorko bilje.
Pesah u Izraelu traje sedam dana, od 15. do 21. nisana. Prvi i posljednji dan su blagdanski dani (jom tov), a između njih je pet polublagdanskih dana (hol hamoed).
U dijaspori blagdan traje osam dana, do 22. nisana; prva dva i posljednja dva dana su blagdanski, zbog dodatnoga dana koji se blagdanima dodaje u dijaspori, a između njih su četiri polublagdanska dana.

S vremenom će se s Pashom čvrsto povezati još jedan blagdan, prvotno različit od nje, ali blizak joj zbog svoga proljetnog datuma: to je Blagdan beskvasnih kruhova. Pasha se svetkuje 14. u mjesecu, a Blagdan beskvasnih kruhova ustaljuje se najzad u vremenu od 15. do 21. Ti beskvasni kruhovi idu uz prinos prvina od žetve.
Izbacivanje staroga kvasca jest obred čistoće i svakogodišnje obnove....
Više o slavljenju blagdana --->Pasha .

Šavuot

Hag HaŠavuot ili Praznik sedmica događa se sedam tjedana nakon Pesaha. Pedeseti dan je Šavuot.
Praznik slavi Davanje Tore (Matan Tora) na brdu Sinaj, odnosno sklapanje Saveza između Boga i židovskog naroda. Ovo je jedan od najvažnijih praznika za Židove, jer Židovi drže da je davanje Tore najveći i najvažniji moment ne samo židovske, nego i svjetske povijesti. U Izraelu traje jedan, a izvan Izraela dva dana. Za oba dana vrijede ista pravila kao za Šabat, osim što je dozvoljeno kuhanje.
Šavuot je drugi od tri hodočasnički blagdana kada su svi Izraelci morali doći u Hram u Jeruzalem.
Uoči Šavouta (Erev Šavuot) pale se dvije svijeće. Nakon večernje molitve nad čašom crnog vina posvećuju praznik i uživaju u Šavuotnoj večeri. Običaj za Šavuot je da se jedu mliječna jela.
Također mnogi Židovi imaju običaj ostati budni čitavu noć i provesti je u učenju da bi ujutro na sam dan Šavuota jutarnju molitvu počeli izlaskom sunca. U sinagogi uz posebne Šavuotne molitve, govore se 10 zapovijedi i čita se Knjigu o Ruit (Sefer Rut), kao ultimativnom konvertitu na Judaizam. Radnja knjige se odvija tijekom vremena žetve pšenice, koja u Izraelu pada u vrijeme Šavuota.
Praznik Šavouta je poznat pod nekoliko raznih imena. Tora ga naziva Hag HaŠavuot (Praznik sedmica), Hag HaKacir (Praznik žetve) i Jom HaBikurim (Dan prvih plodova), a u Talmudu je poznat i pod imenom Aseret (Završetak), jer rabini drže da je to pravi završetak Pesaha.
Pozdrav za Šavout je Hag Šavuot Sameah (Sretan hodočasni blagdan Šavuot) ili kraće Hag Sameah.

Sukot

Sukot (Hag HaSukot) ili Praznik sjenica slavi se 15.tišrija (rujan ili listopad), pet dana poslije Jom Kipura i traje sedam dana u Izraelu, a osam izvan Izraela. Ovim praznikom Židovi se podsjećaju na pretke koji su nakon Izlaska iz Egipta 40 godina proveli lutajući divljinom (pustinjom) i boraveći u sjenicama.
To vrijeme Židovi komemoriraju praveći sjenice (kolibice) i boraveći u njima tijekom svih sedam (osam) dana praznika. Sjenica se na hebrejskom kaže suka (množina sukot). Gradi se kao privremena struktura s krovom od grana drveća kroz koje se vide nebo i zvijezde. Židovi u njima jedu i spavaju u cilju ponovnog proživljavanja iskustava svojih predaka koji su tako živjeli.

Vrijeme Sukota je vrijeme kada se u sinagogi moli za kišu za sve narode svijeta. Tijekom čitanja Halela, psalama kojima se veliča Bog, Židovi mašu s arba mimim (četiri vrste) u pravcu sve četiri strane svijeta.
Govore se i posebne molitve hašanot. Razni su običaji kako se to radi, ali pri tom svi imaju iste četiri vrste (arba minim): granu palme (lulav), tri grančice mirte (hadasa), dvije grane vrbe (arava), koje drže zajedno kao snop u jednoj ruci i jedan citrus (etrog), koji drže u drugoj.
Na Šabat se arba minim ne koriste.
Ovaj praznik je prvenstveno poznat pod imenom Hag HaSukot (Praznik sjenica), ali i kao Hag Asif ( Praznik sveukupnog skupljana ili završna berba), jer svaki od tri hodočasnička praznika ima i svoju poljoprivrednu dimenziju. Rabini u Kidušu i molitvama ovo vrijeme godine nazivaju Zman Simhatenu (Vrijeme naše radosti). Pozdrav za sve dane Sukota je Hag HaSukot Sameah (Sretah hodočasni blagdan Sukot) ili skraćeno Hag Sameah (Sretan Blagdan).
Prva dva dana su praznici (U Izraelu samo prvi), i za njih vrijede ista pravila kao i za Šabat, osim što je dozvoljeno kuhanje, dok su ostali dani polu praznici (Hol HaMoed). Na Šabat Hol Hamoed u sinagogi se čita Knjiga propovjednikova (Kohelet).

Veliki blagdani

Roš Hašana

Roš Hašana (Nova godina) je dvodnevni blagdan koji označava početak židovske Nove godine, ali i prvi od Deset dana pokajanja.
Židovski datum je 1.tišrija, prvi dan sedmog mjeseca židovskog kalendara, i tog dana se mijenja kalendarska godina. Židovi broje godine od stvaranja Adama, prvog čovjeka, dakle od početka čovječanstva i po tome su jedinstveni, jer sve druge religije formiraju kalendar i počinju brojati godine od nekog događaja koji je važan samo njima. Roš Hašana obično pada ili u rujnu ili u listopadu.
U Tori se ne spominje ime Roš Hašana, nego se taj dan naziva Jom Terua. (Dan kada se čuje zvuk šofara (ovnov rog)). Rabinska literatura (Mišna) sadrži drugu poznatu referencu na Roš Hašana kao Sudnji dan (Jom HaDin), jer se na taj dan odrađuje sudbina svijeta, ljudskog roda i svakog čovjeka pojedinačno.
U traktatu Talmuda o Roš Hašana stoji da se na Roš Hašana otvaraju tri knjige računa, u kojima su zabilježene sudbine zlih (rašaim), pravednika (cadikim) i onih u sredini (benoni). Imena pravednika odmah se upisaju u Knjigu života i oni su zapečaćeni "da bi živjeli". Onima u sredini imaju deset dana sve do Jom Kipura da razmisle, pokaju se i poprave svoju situaciju te zasluže život, dok su zli "zauvijek izbrisani iz knjige živih".
Neki midraški opisi prikazuju Boga kako sjedi na prijestolju, dok se knjige koje sadrže djela čitavog čovječanstva otvaraju za pregled i svaka osoba prolazi ispred Njega radi ocjene njegovih djela.
Zato je ovo period godine kada se Židovi fokusiraju na svoj odnos s Bogom i preispituju svoje djelovanje u protekloj, ali i o ono što žele u narednoj godini. Zapravo Božji sud nije fokusiran na prošla djela, nego na našu namjere i planove u narednoj godini.
Cijeli mjesec elul, koji prethodi Roš Hašana, u židovskom životu je određen kao mjesec priprema za sam dan Roš Hašana. Taj čitav mjesec je vrijeme osobne introspekcije i pokajanja.
Čitaju se posebne molitve, Selihot i Knjiga psalama, a šofar se puše na kraju jutarnje službe svakog radnog dana, jer njegov zvuk bi trebao poslužiti kao poziv za osobno buđenje.
Uobičajeno se povećava davanje cedaka (milostinje). Ujedno se traži oprost od ljudi kojima smo učinili nešto loše, uključujući i govorenje lošeg i ogovaranje (lašon hara).
Mnogi Židovi imaju običaj prvog dana popodne otići do neke prirodne vode koja teče i svoje grijehe simbolično baciti u vodu. Taj se ritual naziva tašlih. Ako prvi dan Roš Hašane padne na Šabat, onda se tašlih radi drugog dana.

Jom Kipur

Jom Kipur (Dan pomirenja) ili Jom Hakipurim je najsvetiji dan godine u Židovstvu. Pada zadnjeg od deset "Dana strahopoštovanja" (Jamim Norajim). Riječ "Jom" na hebrejskom znači "dan", a "kipur" znači "pomirenje" i zato Jom Kipur na hrvatski obično prevodi kao "Dan pomirenja", iako bi doslovni prijevod riječi "kipurim" prema Tori bio "ritualno očišćenje". Jom Kipur je židovski dan kajanja zbog učinjenih pogrešaka i prema Bogu i prema ljudima, kao i prema sebi, te Dan očišćenja i pročišćenja od njih.
Glavne teme Jom Kipura su pomirenje i pokajanje. Židovi tradicionalno obilježavaju ovaj sveti dan cjelodnevnim (25 satnim) postom i intenzivnom molitvom., provodeći veći dio dana na Božjoj službi u sinagogi. Zato Tora na Jom Kipur, kao i na Šabat zabranjuje svaki rad.
Većina Židova u sinagogi nosi bijelu odjeću kao znak ritualne čistoće. Post za Jom Kipur je Tora zapovijed.

Broj pet je karakterističan za Jom Kipur. Zato za Jom Kipur postoji i pet posebnih zabrana:
1. zabranjeno jesti i piti
2. zabranjeno nošenje kožnih cipela
3. zabranjeno kupanje ili pranje
4. zabranjena upotreba parfema i losiona
5. zabranjeni bračni odnosi

Prema židovskoj tradiciji Bog na Roš Hašana upisuje sudbinu svake osobe za nadolazeću godinu u Knjigu života i čeka do Jom Kipura da "zapečati presudu".
Iako ima priliku to učiniti tijekom cijele godine, Židovi tijekom deset Dana strahopoštovanja (Jamim Norajim) se fokusiraju na promjenu svog ponašanja iz prethodne godine i traženje oprosta za nepravde i svoja loša djela počinjena protiv Boga (bein Adam leMakom) i protiv drugih ljudi (bein Adam lehavero). Vrhunac tih radnji se odvija tijekom Božje službe u sinagogi čitanjem priznanja krivnje (vidui) kako javnih tako i osobnih.

Božja služba u sinagogi za Jom Kipur uključuje nekoliko jedinstvenih aspekata. Prvi je broj dnevnih službi. Za razliku od običnog dana, koji ima tri službe:
večernju (ma'ariv), jutarnju (šahrit) i popodnevnu (minha); ili Šabata i hodočasnih blagdana (Jom Tov), koji imaju četiri dnevne službe. Uz ove tri imaju još dodatnu službu (musaf) poslije jutarnje; Jom Kipur ima pet službi. Na kraju danu, kao dio popodnevne (minha) imamo i završnu služba (ne'ila), koja započinje malo prije zalaska sunca, kada će "vrata molitve" biti zatvorena.
Jom Kipur završava puhanjem u šofar (rog), što označava završetak posta i nadom da nam je oprošteno.

Drugi aspekt je da svaka od službi uključuje i čitanje javnih i osobnih priznanja za sva loša učinjena djela. Služba za Jom Kipur sadrži i jedinstvenu molitvu posvećenu posebnom radu Velikog svećenika (Kohen Gadol) u Hramu.
Također se čitaju posebne molitve selihot, kojima se ,,izvinjavamo“ Bogu za sve promašaje i sve loše učinjeno. "Trinaest atributa milosrđa" (Šeloš esre midot harahamim), kojima Bog upravlja svijetom su centralna tema selihot.
Tijkom popodnevne službe (minha) čita se Sefer Jona (Knjiga proroka Jone), koja govori o Božjoj spremnosti da oprosti onima koji se pokaju.

Večernja služba (ma'ariv) na Erev Jom Kipur (uoči Jom Kipura) započinje s vjerojatno najpoznatijom liturgijskom pjesmom u Židovstvu Kol Nidre ( Svi zavjeti ), tako da se cijela večernja služba naziva Kol Nidre služba. To nije molitva, nego pravna izjava izrečena na aramejskom kojom poništavamo sve osobne ili vjerske zavjete izrečene Bogu, jer u Židovstvu izrečena riječ ima istu težinu kao i učinjeno djelo. Cilj započinjanja službe za Jom Kipur započinje s izjavom Kol Nidre da bi se preventivno izbjeglo kršenje zavjeta danih Bogu, kojih možda nismo ni svjesni, a koji se ne mogu održati.

Rabinski blagdani

Purim

Purim je blagdan kojim Židovi obilježavaju spašavanje židovskog naroda od Hamana, glavnog dužnosnika kralja Ahasvera, koji je planirao pobiti sve Židove.
Događaji su opisani u Knjizi o Esteri (Megilat Ester), koja se nalazi u židovskoj Bibliji (TaNaH), kao jedna od pet megilot (svitaka). Vjerojatno je napisana u 5.st.p.n.e.
Hamanove planove su osujetili Mordekaj i njegova nećakinja Estera, židovskog imena Hadasa, koja je postala perzijska kraljica. Dan židovske pobjede i izbavljenja postao je dan gozbe i veselja, slanja poklona jedan drugome, kao i darivanja siromašnih.

Prema hebrejskom kalendaru Purim se slavi svake godine 14.dana mjeseca adara, koji je zadnji mjesec u židovskom kalendaru. To je prema Knjizi o Esteri dan poslije pobjede Židova nad svojim neprijateljima.
Ako je godina prijestupna tada se slavi u adaru II, jer prema tradiciji između Purima i Pesaha mora biti 30 dana. U gradovima koji su u vrijeme Jošue bili opasani zaštitnim zidovima, Purim se slavi 15.adara, jer su borbe glavnom gradu Šušanu trajale dan duže. To se zove Šušan Purim.
Danas se samo u Jeruzalemu i još nekoliko starih gradova slavi Purim 15.adara.

Židovi slave Purim na slijedeći način:
1. međusobno razmjenjuju darove u hrani i piću (mišloah manot)
2. darujući siromašne (matanot la'evjonim)
3. javno čitanje Knjige o Esteri (Megilat Ester), Poznatog kao kriat Megila, obično u sinagogi uvečer i ujutro
4. jedući slavljenički obrok poznat kao Se'udat Purim
5. umećući dodatak Al Hanisim ("Za čuda“) u molitvu
Tijekom javnog čitanja Megilat Ester (Esterinog svitka) svaki put kada čitač (Bal Kore) izgovori Hamanovo ime svi prisutni prave veliku buku sa željom da zauvijek izbrišu njegovo ime.

Hanuka

Hanuka je židovski blagdan kojim Židovi prvenstveno obilježavaju vojnu i ideološku pobjedu nad sirijko-grčkim režimom i ponovnim oslobađanjem Jeruzalema posvećivanjem Drugog Hrama u 2st. p.n.e., kada se prema rabinskoj predaji desilo ,,čudo ulja”.
Jednodnevna mjerica ulja je gorjela osam dana, dok Kohanim (svećenici) nisu proizveli nove količine košer ulja. Da bi obznanili to čudo (Pirsumei Nes), talmudski mudraci su u stojeću molitvu Amida dodali dodatak Al hanisim (Na čudima..), a jutarnjoj molitvi ( šahritu ) dodali poseban Halel ( psalme od 113 do 118).

Riječ Hanuka se s hebrejskog jezika obično prevodi kao ,,posvećenje”, u ovom slučaju posvećenje Hrama. Postoji i izraz hanukat habait, koji se prevodimo kao posvećenje kuće. Ali korijen riječi hanuka znači i poučavati, odgajati (hinuh). Zato su rabini u slučaju posvećivanja Hrama ( ili kuće ) izabrali riječ Hanuka, jer posvetiti židovski dom ili Hram, kao Božju kuću, na hebrejskom znači djelovati da se uspostavi njihov jedinstveni značaj i ukazuje na njihovu trajnu i jedinstvenu funkciju.

Hanuka se slavi osam dana od 25.kisleva do 3.teveta prema hebrejskom kalendaru, što se prema gregorijanskom kalendaru može dogoditi u bilo koje vrijeme od kraja studenog do kraja prosinca.
Hanuka se slavi paljenjem jedne svijeće prve noći, dvije druge noći i tako dalje, sve dok osme konačno na Hanukiji ne gore svih osam svijeća. U najtamnije doba godine svjetlo Hanuke donosi poruku nade potlačenima i potištenima, poruku svjetla koje pobjeđuje tamu, poruku da čak i malo svjetla razgrće mnogo mraka. Blagdan Hanuka u rabinskoj literaturi poznat je kao Blagdan svjetla (Hag Haurim).

Manji blagdani / postovi

Tu bi'švat

Tu Bi'Švat je židovski praznik koji se događa 15.dana židovskog mjeseca ševata. Naziva se još i Roš Hašana La'ilanot (Nova godina drveća). U hebrejskom jeziku svako slovo ima svoju brojevnu vrijednost, pa tako ime Tu Bi'Švat dolazi od hebrejskog datuma tog dana, slova tet i vav imaju brojčanu vrijednost 9 i 6 i zajedno čine broj 15. Ime Tu Bi'Švat bi se moglo prevesti na hebrejski kao petnaesti dan mjeseca ševata. Taj datum se može kazati i kao Hamiša Asar Bi'Švat.

Tu Bi'Švat se u Mišni u traktatu Roš Hašana u rabinskoj diskusiji pojavljuje kao jedna od židovske četiri Nove godine. Prvi nisan je "nova godina za kraljeve i proslave". Pada u proljeće, prije Pesaha, koji pada 15.nisana. Prvi elul pada u ljeto i to je "nova godina za plaćanje desetine za goveda". Prvog tišrija, koji najčešće pada u ranu jesen je "nova godina za godine", odnosno za izračun kalendara, sabaticala, jovela, orla, sadnje i za plačanje desetine za povrće.

Bet Šamai (Šamajeva akademija) je držala da je "nova godina drveća" prvog ševata, a Bet Hilel (Hilelova akademija) da je petnaestog. Talmudski rabini presuđuju kao Bet Hilel, tako da je 15.ševat postao datum za izračunavanje početka poljoprivrednog ciklusa u svrhu biblijske desetine.

Tu Bi'Švat je dugo vremena bio samo fiskalni datum za određivanje poreza, ali je zadnjih nekoliko stoljeća Židovi su mu dali dublju dimenziju te su ga pretvorili u manji blagdan. Razne grupe su usvojile razne običaje, od kabalističke tradicije jedenja određenog voća praveći Tu Bi'Švat seder, do modernijih pristupa sađenja drveća ....

Tiša be'av ( post 9.ava )

Ime Tiša Be'Av doslovno znači deveti (dan) mjeseca Ava. Kao sjećanje na rušenje prvog (586.g.p.n.e. babilonski car Nabukodonozor osvaja Jeruzalem, razara 1.Hram i odvodi narod u babilonsko ropstvo) i drugog Hrama u Jeruzalemu (70.g.n.e. rimska vojska pod vodstvom Tita osvaja Jeruzalem i uništava 2.Hram), Tiša Be'Av ima veliki značaj u kolektivnoj memoriji Židovskog naroda i kao takav, ovaj dan je posvećen strogom, dvadesetpetsatnom postu.

Pet stvari je zabranjeno za Tiša Be'Av:
1. jesti i piti ( u slučaju bolesti ili bilo kakvih zdrastvenih problema zabrana ne vrijedi );
2. prati se i kupati se;
3. upotreba kozmetičkih stvari ( parfemi, dezodoransi, ulje za tijelo itd.);
4. nošenje kožnih cipela
5. seksualni odnosi

U znak žalosti iz sinagoge se uklanjaju svi ukrasi, uključujući parohet (zavjesa) ispred Ormara svetinje (Aron HaKodeš), bima (oltar) se prekriva crnim prekrivačem, prigušuje se rasvjeta.
Kantor pjeva tužnim glasom, a ljudi sjede bosonogi na podu ili na niskim klupicama. Nakon molitve čitaju se kinot (tužbalice) i Eha (Jeremijine tužbalice). Ljudi plaču i nariču.

Lag ba'omer

Trideset treći dan brojanja Omera (počevši od druge večeri Pesaha, do dana pred Šavuot prema Tora zapovijedi Židovi broje svaku večer Omer), koji pada na 18. ijar je manji židovski praznik, koji slavi pobjedu Bar Kohbe nad Rimljanima, kao i prestanak kuge koja je zavladala među učenicima rabina Akive u 2 st.p.n.e. Tog dana se prekida žalost koja je uobičajena u vrijeme brojanja Omera.

U hebrejskom jeziku slova u alefbetu imaju i brojevnu vrijednost, tako se riječ lag sastoji od slova lamed, čija je brojevna vrijednost 30 i gimel čija je brojevna vrijednost 3, što znači 33.

Prema Kabali rabin Šimon bar Johaj (Rašbi), kojeg kabalistička tradicija drži autorom najvažnije knjige Kabale Zohara, je umro na taj dan i zato u Izraelu tisuće i tisuće vjernika dolazi u Meron, blizu Safeda (Cvata) na njegov grob. Običaj je da se i uvečer uoči Lag Ba'Omera zbog njegove smrti pale velike lomače.

Šemini Aceret i Simhat Tora

Šemini Aceret u slobodnom prijevodu sa hebrejskog jezika znači „okupljanje na osmi dan“. U pitanju je osmi dan praznika Sukot, čiji se sam završetak poklapa sa praznikom Šemini Aceret.
U ovom smislu Šemini Aceret je u isto vrijeme i osmi dan Sukota, kao i zaseban praznik, koji pada 22. Tišrija po židovskom kalendaru.

U Izraelu je Šemini Aceret istovremeno i praznik Simha Tora, dok je u ostalim zemljama (u židovskoj dijaspori) Simha Tora sljedećeg dana, 23. Tišrija. Simha Tora znači „radost Tore“, a ovaj dan je posvećen kompletiranju ciklusa čitanja dijelova Tore.
Naime, tokom godine svakog Šabata u sinagogama se čita poseban dio Tore. Djelovi Tore (zvani parašot) se tako čitaju redom, da bi se za godinu dana iščitala čitava Tora. Osim čitanja, običaj je da se tokom te nedjelje kada se čita određeni dio Tore o njemu i razmišlja, te da se dati dio proučava, podučava i interpretira; time se svake godine ponovo prolazi kroz čitavu Toru, podstičući svakoga na sazrijevanje putem traženja i saznavanja novih interpretacija ovog fundamentalnog teksta židovske tradicije.

Stoga nije neobično da je završavanje ciklusa čitanja veliki događaj – obilježen čitavim jednim praznikom kao što je Simha Tora. Toga dana se završava godišnji ciklus čitanja Tore, ali se odmah na licu mjesta započinje i novi, kao pokaz da se znanje koje se crpi iz Tore ne završava jednim njenim iščitavanjem, te da ona nema „kraj“ u klasičnom smislu.
Na Simha Tora u sinagogi je veselo – Tora se pronosi, često se sa njom pleše, pjevaju se različite radosne pjesme, Tora i članovi zajednice se zasipaju bombonima, a djeca vrlo živo učestvuju u čitavom događaju...


Prilgođeno sa stranica Židovske općine Zagreb i Židovske zajednice "Bet Israel"


Copyright © 2020, BIBLIJA